Uz blagoslov Mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija, a u čast proslave 600 godina od osnivanja crkve svetog Nikole pri manastiru Praskvica i uspomena na arhimandrita Dionisija Mikovića (1861-1942), nedavno je u izdanju manastira Praskvice iz štampe izašlo fototipsko izdanje „Srpskog magazina“, časopisa koji je izlazio za 1896. i 1897. godinu.

srpski magazin

Projekat je realizovan uz pomoć opštine Budva i Turističke organizacije Budve, a nastao je zahvaljujući srećnom spoju iskustvenih obrađivača, profesora Veselina Pestorića i bibliotekara Nevenke Mitrović iz Herceg Novog, u čijoj su biblioteci sačuvana dva broja „Srpskog magazina“ koji su sada u vidu lijepo opremljene knjige ponovo pred čitaocima.

Par godina pred kraj 19. vijeka urednik-arhimandrit Dionisije Miković i njegovi saradnici sakupili su obimnu građu koja je i za današnje pojmove, a ne za vrijeme od prije 116 godina, žanrovski heterogena i tematski bogata. Koju god stranicu da okrenemo naići ćemo na dragocjenosti koje svjedoče o bogatom duhovnom životu koje su daroviti sakupljači sačuvali u ono vrijeme za ovo naše vrijeme i za vremena koja dolaze.

Uvjereni smo da je ova knjiga, koju su u ovom izdanju kao izdavači pripremili arhimandrit Dimitrije (Lakić), jermonah Kliment (Boljević), Marko Kentera i Nevenka Mitrović, svojim umjetničkim asocijacijama prenijela i široj javnosti približila bogatu riznicu narodnog stvaralaštva sa prostora Boke, Dalmacije, Hercegovine, Bosne i Crne Gore o kojem je u toku svog izlaženja pisao „Srpski magazin“. Ti tadašnji zapisi i tekstovi i kroz ovaj novi naslov svjedoče o neprekidnom izvorištu narodnog duha, kontinuitetu blistavog stvaralačkog i nasljeđa, te obogatoj kulturi zavidnih vrijednosti. Svaki tekst, pjesma, zagonetka, poslovica i poruka ujedno osvjetljavaju jedno vrijeme koje je dugo bilo u tami ali i oslikavaju i ljude tog doba na prelazu između 19. i 20. vijeka. U knjizi, odnosno brojevima „Srpskog magazina“, čitalac će naći mudre poruke koje je iznjedrio i ujezgrio narodni duh.

Na ovim stranicama moguće je pročitati „Bratski doziv“ bosanskim i hercegovačkim begovima. Predstavljene su brojne ličnosti poput Ljubomira Radivojevića, Svetog Petra Cetinjskog, pomorca Andra Jovana Đurkovića... Tu su i brojne slike iz hercegovačkog života poput priče „Kavedžija“ koja je zabilježena u Nevesinju, te priče o starinskim crkvama i narodne pjesme.

Da se „Srpski magazin“ može nazvati i književnim pokazuju prikazi i ocjene o knjigama i djelima naše, ali i svjetske književnosti. Te kritike i prikaze pisala su najpoznatija imena književnog i kulturnog života ljudi koji su sarađivali u časpisu arhimandrita Dionisija Mikovića koji je izlazio u Risnu jer je urednik bio tada iguman manastira Banja. Miković kao urednik nije zaboravio ni pretplatnike, a njihov spisak pokazuje da je njegov časopis išao širom tadašnje srpske dijaspore, u Vojvodinu, Bosnu, Beograd, Zadar, Cetinje. U Mostaru je pretplatnik bio preosvešteni mitropolit hercegovački Serafim Perović, sveštenici Svetozar Grubač i Marko Kisić, te paroh korjenićki.

Veljko Radojević iz Herceg Novog okuplja brojne saradnike. Saradnici na prikupljanju narodnih umotvorina su Novica Nikolić iz Nikšića, Božo Radović i Jovo Avramović iz Herceg Novog, Risto Popović sa Zubaca.

Sve ovo i mnošto još drugih detalja donosi i ponovo otkriva “Srpski magazin“, ostvarenje koje pokazuje da smo mi narod od kulture i mjere, da smo narod koji pokazuje da je svaka generacija, pa i generacija arhimandrita Dionisija Mikovića, ostavila divan pisani trag, trag koji smo mi dužni da sačuvamo i nastavimo.