Iako su „Hidroelektrane na Trebišnjici“ već ostvarile oko 80% planiranog rebalansiranog elektroenergetskog bilansa za ovu godinu, sa proizvedenih 1.106,29 gigavat časova od planiranih 1388,65 gigavata električne energije, planiranu proizvodnju će usporiti revitalizacija agregata HE Dubrovnik, ali bi ovi radovi mogli biti uzročnici poplava nizvodno od hidroakumulacija.

brana grancarevo

„Iako do ispunjenja plana preostaje još svega 282,36 gigavat časova, dobili smo najavu od „Hrvatske elektroprivrede“ da, zbog potrebe dovršetka radova na ranije započetoj revitalizaciji, imaju potrebu zaustavljanja jednog od dva dubrovačka agregata koji su u našem sistemu, zbog čega će biti smanjena proizvodnja, a nagomilana voda“, kaže Marko Mitrović, direktor HET-a.

S obzirom na proizvedenih preko 56 gigavata više od planiranih za ovo doba godine, postoji i šansa da se sa ovom rezervom ispuni planirana proizvodnja, tim prije što ni radovi na ageregatu, predviđeni da traju od 5. oktobra do 3. novembra, ne podrazumijevaju potpuno  pražnjenje tunela kojim se iz Trebinjskog jezera odvodi voda do HE Dubrovnik, ali će jedan dio vode svakako ostajati u Bilećkom jezeru, odnosno, moraće se ispuštati koritom Trebišnjice.

Zbog tih viškova vode, odnosno smanjenja proizvodnje, kao i zbog činjenice da je oktobar sezona kiša, nadležni u „Hidroelekranama na Trebišnjici“ prave planove kako da djeluju preventivno kako ne bi došlo do eventualnih poplava.

 „Mi imamo solidnu zapreminsku rezervu u Bilećkom jezeru, ali se mora imati u vidu i činjenica da je oktobar mjesec kiša, kao i činjenica da sa HE Čapljina ne možemo postići nikakav dogovor o njihovom primanju voda, jer u vrijeme ranije revitalizacije agregata u Duborvniku nisu ispoštovali ugovor koji su potpisali, pa ćemo najvjerovatnije tražiti zakonsku zaštitu naših prava“, objašnjava dalje Mitrović.

HET će zakonsku zaštitu svojih prava tražiti i u neriješenim ranijim odnosima sa Dubrovnikom, odakle je 1994. jednostrano prekinut ugovor prema kome je, na osnovu ulaganja u izgradnju sistema,  78% prizovedene električne energije iz Plata i Grančareva dobijala BiH, a 22% Dubrovnik.

„Hrvatska elektroprivreda je tada jedan od dalekovoda, koji je vodio iz Dubrovnika prema Trebinju, skinula sa agegata HE Dubrovnik i direktno ga prikopčala sebi, za šta će se morati naći rješenje dovorom, sudskim procesom ili međunarodnom arbitražom“, kaže Mitrović.

On dodaje da će, ipak, prema Momorandumu o saradnji koji je potpisan prošle godine, dvije elektroprivrede probati da se dogovore u vezi sa tim problemom, zajedno sa izradom Studije izvodljivosti izgradnje druge faze HE Dubrovnik.