Slobodan Novokmet, nezaposleni nastavnik fiskulture iz Ljubinja, jedini je uzgajivač lavande u Ljubinju i okolini pa, iako njegovo zanimanje nema nikakve veze sa uzgojem ove sredozemne kulture, danas u Ljubinjskom polju ima oko 2,5 dunuma ove mirisne biljke.

lavanda

Ovaj Ljubinjac nam priča da se ipak odmalena sa porodicom bavio poljoprivredom i razmišljao o tome da započne uzgoj neke kulture kojoj neće biti potrebna velika briga, a koja će uspijevati i na lošijem tlu, odnosno, manje plodnom zemljištu pa se odlučio za lavandu u čijem mirisu danas uživa.

"Lavanda se kao izbor sama nametnula pa sam prve zasade posadio još prije deset godina, da bih danas uzgoj ove biljke proširio na oko dva i po dunuma", kaže ovaj vrijedni Ljubinjac.

Iako mu je onaj prvi zasad na njivi površine od oko dunum u potpunosti izgorio u požaru, Slobodan  ipak nije odustao od lavande, već je zasadio nove površine.

Kaže da su prednosti sadnje ove biljke ogromne, tim prije što Ljubinje nije toplo poput trebinjskog kraja, već temperature znaju biti znatno niže, a lavanda trpi hladnoću i do minus 20 stepeni Celzijusa, odnosno, neki hibridi i do minus 30, ali je ovo i izuzetno otporna biljka koja dobro trpi parazite i praktično ne obolijeva pa je nije potrebno ni hemijski tretirati.

"Osim svega toga, zajedno sa činjenicom da dobro uspijeva i na posnom tlu, u prilog joj ide još jedna stavka, a to je da se ova biljka okopava samo do druge godine", kaže Slobodan.

Nije mu, navodi, išla u prilog činjenica što su mu bila potrebna velika početna sredstva, jer na jedan dunum se sadi oko 2.000 sadnica, tako da je na njegovom posjedu od 2,5 dunuma morao zasaditi oko 5.000 strukova, a svaki struk košta od jedne do četiri mareke, ali ga to nije obeshrabrilo.

Računica je, dalje, prosta i skupa, jer onaj ko ne želi rizikovati, taj ne kupuje najjeftiniji sadni materijal koji je po pravilu i najlošiji, ili proizvodi svoj pa se Slobodan odlučio na varijantu u kojoj se više namučio, ali nije morao imati početni ulog pa je i rasadnik uzgojio sam.

"Potrošio sam poprilično mnogo vremena i truda da bih došao do sadnog materijala na način što sam ožilio reznice, gdje sam zaista potrošio mnogo vremena, ali mi se nije ni žurilo, tako da sam sve uradio sa tolikim uspjehom da mi je jedan dio i preostao za prodaju", kaže Slobodan.

Prema njegovim iskustvima se na jednom dunumu u hercegovačkom kraju može ubrati oko 70 kilograma lavande, ali je, prema njegovim iskustvima, za pristojan život od uzgoja ove biljke potrebno dvadeset dunuma, što je zasad nemoguće, pa od svoja dva i po dunuma jedino može potpomoći kućni budžet.

Ne razmišlja još ni o destileriji koja bi bila isplatnija, ali skuplja varijanta, ali se sve to možda ostvari jednoga dana, jer, kako dodaje, Ljubinjci su vrijedni ljudi.

Kleopatra koristila vodicu

Lavanda  vuče porijeklo s grčkih ostrva i nosi sa sobom istoriju dugu 2.500 godina. Jedni su lavandu smatrali cvijetom nevinosti i čednosti, dok su joj drugi pridavali jaka afrodizijačka svojstva. Legenda kaže da je upravo lavandina vodica pomogla kraljici Kleopatri da zavede rimskog imperatora Cezara.

Liječi nesanicu

Lavanda je od davnina korišćena za liječenje nesanice, bolesti nerava i lošeg varenja. Osim što opušta mišiće, smiruje nervozu i uznemirenost, čaj od lavande djeluje blagotvorno i u slučajevima poremećaja spavanja. Dvije kašičice cvijetova lavande prelijte šoljom vrele vode, ostavite da odstoji deset minuta i procijedite. Čaj zasladite medom i pijte dvije šolje dnevno, jednu obavezno prije spavanja.