Zavjetna večera kod Savine

Autor: Zdravko Šakotić Foto: Zdravko Šakotić
TREBINJELIVE 31. 08. 2013. - 13:35h

U porti manastira Savina nastavljena je tradicija koja traje više od dva vijeka. Održana je zavjetna večera mještana sela Kruševice i njihovih gostiju.

zavjetna vecera krusevice

Riječ je o okupljanju mještana ovog hercegnovskog sela koje kanonski pripada sutorinskoj parohiji, odnosno zahumsko-hercegovačkoj i primorskoj eparhiji, a sve u spomen na arhimandrita Inokentija Dabovića (1731-1801) rodom iz Kruševica koji je krajem 18. vijeka skupljao priloge za zidanje nove crkve manastira Savina.

Dabović je izdvojio izvjesnu sumu novca i zavještao bratiji svog manastira da mještani iz njegovog sela, kao i njihovi konji sa kojima su obično dolazili na Gospođindan, krsnu slavu manastira, noć uoči svetkovine, provedu uz večeru o trošku bratstva manastira. Pouzdanih izvora nema ali se smatra da se prvo okupljanje Kruševičana desilo 1802. ili 1803. godine, godinu ili dvije poslije smrti Nikole Inokentija Dabovića. Tako je bilo iz godine u godinu, iz decenije u deceniju. Prolazili su i vijekovi, a najbolji opis ove svečanosti ostavio je vladika Nikolaj Velimirović opisujući ove trenuke skupa gorštaka mjesta Kruševice i krsne slave manastira u avgustu 1904. god., u svojim „Uspomenama iz Boke“.

Sjećajući se te svijetle tradicije o kojoj je vladiku Nikolaj pisalo i još par putopisaca i novinara, poput novinara „Politike“ Milana Šantića, na prijedlog danas pokojnog dr Ilije Pavlovića, Kruševičani su se dogovorili da povodom 200 godina svijetle tradicije, „koje niko ne smije da se stidi“, 2005. godine o svom trošku obnove druženje koje im slavni arhimandrit Inokentije Dabović ostavio u amanet.

Dr Milan Milanović, u ime mještanin sela, koji inače živi na relaciji Beograd-Herceg Novi, potvrđuje gore napisane riječi i dodaje da je ova tradicija bila zaboravljena, ali su se mještani dogovorili i druženje obnovili. „Svaki naš sastanak obilježimo nekim značajnim činom. U posljednjih par godina ovdje smo imali priliku da predstavimo neka nova izdanja poput poezije Miša Miloševića iz Zemuna koji je porijeklom iz našeg kraja. Takođe, ovdje smo 2011. godine promovisali prvi naslov vladike Nikolaja Velimirovića ‘Moje uspomene iz Boke’ koji je upavo pisao o krsnoj slavi manastira i o našim zemljacima koji su 1904. godine bili viđeni od kasnije našeg najboljeg duhovnika koji je dao srpski narod“, kaže dr Milanović i dodaje da je njihov zemljak Dušan Radović u Trebinju, za slavu grada, dobio Orden Svetog Save Prvog reda, a kao ktitor crkve Lazarice na Vidovom vrhu.

Radović je za TrebinjeLive nagovijestio izgradnju manastira u Sutorini, te dodao da je dobio blagoslov vladike Grigorija i mitropolita Amfilohija za njegovu izgradnju. On kaže da će manastir podsjećati nove generacije na istorijske događaje iz oktobra 1806. godine, kada su Bokelji i Crnogorci uz pomoć Rusa, pod komandom Svetog Petra Cetinjskog, izvojevali slavnu pobjedu na Napoleonom.

TAGOVI:

Komentari

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne i stavove internet portala TrebinjeLive.info. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal TrebinjeLive.info zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja.
Evo zbog čega je TrebinjeLive najčitaniji i najuticajniji portal u gradu!
8.500+
dnevnih
posjeta
265.000+
mjesečnih
čitanja
620.000+
mjesečnih
pregleda stranica
18.500+
fejsbuk
sviđanja