Bolesti, suša i gradno nevrijeme prepolovili su ovogodišnji rod duvana u Ljubinju,  jedinom duvanjarskom kraju istočne Hercegovine,  pa je neizvjesno da li će i ove kao i prošle godine uopšte biti organizovanog otkupa.

duvan ljubinje

Iako je duvanom ove godine zasađeno 90 hektara, što je za 20 hektara više nego prošle godine, duvanari su očekivali i viši prinos, ali je rod za sada 50% manji od očekivanog.

“Naše su procjene bile da ćemo imati 2.000 kilograma po hektaru, odnosno oko 18 vagona lista, ali su najprije oko 20% biljaka uništile bolesti prestenasta nekroza, plamac i plamenjača, a onda je u dva navrata bio grad i na parcelama koje je zahvatio, a to je dobar dio upravo onih njiva koje su pod duvanom”, kaže Dragoljub Sorajić, referent za privredu i poljoptivredu Opštine Ljubinje.

Sorajić kaže da je najveću štetu prouzrokovao grad koji je pao u junu mjesecu, nakon drugog branja, upravo onda kada su trebala nastupiti glavna branja, što je prouzrokovalo i najviše štete, pa je za 56 sadilaca od nadležnog ministarstva zatraženo obeštećenje, ali u pravilnike nisu uključene nadoknade ua štete prouzrokovane gradom.

On dodaje da kiša koja je pala još može doprinijeti da se stanje u duvanarstvu popravi, jer duvan nije potpuno obran i ostaju još oko dva branja.

“U tome vremenu se još može očekivati irastanje novih listova, pa i onaj duvan koji je pretrpio štetu može dati nove listove i poboljšati se prinosi”, dodaje Sorajić.

On kaže da se sadioci raspituju o predaji duvana u otkup, ali mu nije poznato da li će biti organizovanog otkupa, o čemu odlučuju u Poljoprivrednom preduzeću “Agrar” koji se bavi otkupom.

Vlasnik “Agrara” Dušan Koljibabić, međutim, ni sam ne zna da li će biti otkupa, jer, kako kaže, sve zavisi od države.

“Velika je neizvjesnost u vezi sa otkupom duvana zbog neuređenog tržišta jer džava ne stimuliše proizvodnju i male su otkupne cijene”, kaže Koljibabić, objašnjavajući da su otkupne cijene duvana tek oko četiri marke po kilogramu, a da kilogram duvana u cigaretama iznosi čak 150 maraka.

Ni premije koje su nekada iznosile 1,5 KM po kilogramu zasađenog duvana, a koje se sada kreću od 40 d0 50 feninga neće opredijeliti sadioce da duvan predaju “na vagu”, nego će se većina njih odlučiti na prodaju na crnom tržištu, gdje im se nudi desetak maraka po kilogramu, a oni mlađi se odlučuju i na prodaju rezanog duvana po pijacama, gdje on košta dvadesetak maraka.