Proslava krsne slave Grada Trebinja i Sabornog hrama, Sveto Preobraženje Gospodnje, počela je sinoć koncertom gudačkog kvarteta „Beogradske filharmonije“ i besjednom istaknutog srpskog akademika i pjesnika Matije Bećkovića.
Na početku veličanstvenog programa veliki broj Trebinjaca i gostiju pozdravio je vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije istakavši da naša čula trebaju da primaju lijepo, jer su ona na to pripremljena od Gospoda.
Zatim je nastupila „Beogradska filharmonija“, koja je u četrdesetak minuta izvela odlične melodije poznatih autora. Ipak, više hiljada građana je najviše očekivalo besjedu Matije Bećkovića, koja je počela riječima, „Mnogo je mesta na kojima se može misliti i govoriti o Njegošu. Ali kad nema Cetinja ni Njegoša na Cetinju, nijedno nije prikladnije od Trebinja. Cetinje i Trebinje se zaludu ne rimuju, već se odavno odmenjuju, pogotovu od kad je Crkvinu na Lovćenu zamenila Crkvina nad Trebinjem, a Njegoš na Lovćenu prošao odavno kao hercegovački prvaci u Srbiji nedavno“, rekao je Matija Bećković čestitajući slavu građanima, Gradu Trebinju, sveštenstvu Eparhije ZHiP.
Govoreći o dvjestotoj godišnjici od rođenja NJegoša, Bećković je rekao da ova godišnjica, kao nijedna prethodna, protiče gotovo nečujno. „Kao da nam venac koji nam je Njegoš stavio na glavu sve više smeta, pa ga kao slučajno skidamo s glave i polako spuštamo pod noge. Ali, gdje da se sakrije onaj koji je veći od zemlje koja ga skriva, onaj koji se ne može porediti ni sa kim, jedini gorostas koga ima naša književnost, izdvojen među pesnicima i vladikama, koji nas sve više nadvisuje što ga više sakrivamo“, rekao je Bećković.
Ili je, istakao je on, neophodno da se i vladika Rade "abdejtuje" i prilagodi ovom vremenu, a to znači svede na suvenire, majice, olovne vojnike, magnete, biomeleme, bilborde, reklame i spotove za pivo. „Možemo samo da žalimo što Njegoš nije znao crnogorski, jer kako li bi tek izgledao 'Gorski vijenac' na crnogorskom, kada ga je ovako napisao na srpskom“, rekao je Bećković.
Nakon besjede Matije Bećkovića, proslavljenom srpskom režiseru Emiru Kusturici su uručene kamene gusle za Kameni grad, poklon EZHiP, a na inicijativu Vula Koprivice. „Ovo je za mene veliko iznenađenje i one će stajati na počasnom mjestu u Andrićgradu“, rekao Kusturica.
Ovim svečanostima prethodila je večernja služba u Sabornom hramu.
Šta Vi mislite o ovome?