Arhangel Gavrilo, jedan od sedam velikih angela serafima koji su učestvovali u stvaranju svijeta, proslavlja se na današnji dan.

beli andjeo sveti arhangel gavrilo

Praznik je ustanovljen na Svetoj gori u IX vijeku povodom javljanja arhangela Gavrila u keliji kod Kareje gdje je prstom ispisao na kamenu pjesmu Bogorodici „Dostoйno estъ“.

Ovaj arhangel je proroku Mojsiju saopštio kako je stvoren svijet, što je on zapisao u knjizi Postanja, proroku Danilu tajne o budućim carstvima i dolasku Spasitelja, Svetoj Ani da će roditi preblagoslovenu Djevu Mariju, prvosvešteniku Zahariju da će mu se roditi sin Jovan Preteča, Svetoj Djevi je u Nazaretu blagovijestio začeće i rođenje Gospoda Isusa Hrista, te se javio pravednom Josifu, i pastirima kod Vitlejema, samom Gospodu u Getsimanskom vrtu, ženama mironosicama itd.

Lik anđela Gavrila slika sa presvetom Bogorodicom Marijom, koja prima Blagovijest, na carskim dverima pravoslavnih oltara koja se simbolično otvaraju u toku liturgije jer je ovaj događaj otvorio put u Carstvo nebesko.

Najveća i najradosnija vijest u hrišćanstvu koju je javio Blagovijesnik je vijest o Vaskrsenju Hristovom.

Ova scena sa arhangelom Gavrilom kako sjedi na grobnom kamenu i pokazuje na prazan grob najčešće se slika na pravoslavnim predstavama događaja Vaskresenja.

Freska u srednjevijekovnom manastiru Mileševi, poznata kao Beli anđeo, jedna je od najlepših i najbolje očuvanih i proglašena je za sliku prošlog milenijuma.

Gavrilo je prvi uz arhangela Mihajla koji je predvodnik vojske anđela i sila dobra, a za njima slijede ravni po časti Rafail, Uril, Selatil, Jegudil, Varahil i Jeremil.

Saborni dan svetog arhangela Gavrila praznuje se takođe 8. aprila, odnosno 26. marta, prema julijanskom kalendaru, kada SPC slavi njegova javljanja kroz svu istoriju ljudskog spasenja.