Počele 64. Dubrovačke ljetne igre

Podizanjem zastave Libertas na Orlandov stup i uz stihove Himne slobodi pred brojnom publikom između palače Sponza i crkve sveca zaštitnika Dubrovnika, sv.Vlaha, sinoć su u Dubrovniku svečano otvorene 64. Dubrovačke ljetne igre.

Program Igara će tradicionalno trajati od 10.07 do 25.08 i obuhvatit će tri nove premijere, tri reprizne predstave te jednu obnovljenu dramu i dva dramska gostovanja. Premijerni dramski program otvorit će autorski projekt Boba Jelčića i Nataše Rajković Allons enfants kojemu su polazišne točke Dundo Maroje na Gundulićevoj poljani, Allons enfants u Vijećnici, Hekuba u stanu na Kantafigu, uz sadržaj koji javne gradske prostore, trgove i ulice, kuće i stanove upotpunjuje pričama što se moraju ispričati. Boris Bakal i "Bacači sjenki" autori su projekta Otac hrabrost koji je nastao temeljem Brechtova teksta i njegovih političko-kazališnih namjera, a ova interdisciplinarna predstava što će se izvoditi na ulicama i trgovima Grada bavi se hrabrošću, odgovornošću i preživljavanjem pod svaku cijenu. Platonovu monodramu Sokratova obrana na Lovrjencu će postaviti slovenski redatelj Tomi Janežič koji će propitivati konformizam i hrabrost pojedinca odlučnog da misli svojom glavom, propituje pitanja autoriteta i mladih, demokracije, pitanja doma i prognanstva, smrtne kazne i same smrti, što je zapravo put koji je Europa prošla od vremena stare Grčke i starogrčkih ideala na koje se danas tako često poziva zapadni svijet.

Na radost publike, legendarni Vojnovićev Ekvinocijo koji je premijerno izveden 2004. godine na Lokrumu u režiji Joška Juvančića i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla, vraća se na Igre nakon pet godina. U repriznom dijelu dramskog programa publiku čekaju tri uspješne predstave: Stullijeva Kate Kapuralica u režiji Daria Harjačeka, Dantonova smrt autora Georga Büchnera i u režiji Olivera Frljića te Euripidov antički klasik Medeja u režiji Tomaža Pandura.

Dramska gostovanja uključuju najbolju predstavu prošle hrvatske kazališne sezone Unterstadt  u režiji Zlatka Svibena iz Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku. Predstava je dobitnica Nagrade hrvatskog glumišta za najbolju predstavu u cjelini i za najbolje redateljsko ostvarenje kao i Nagrade publike za predstavu godine portala Teatar.hr. Slavuj dramaturginje i redateljice Lee Delong i u izvedbi Triko Cirkus Teatra prva je cjelovečernja klaunska predstava za odrasle izvedena u Hrvatskoj, a dubrovačka festivalska publika neće ostati uskraćena za mnogo smijeha kojeg ta predstava najavljuje. Program uključuje i nastupe spomenutog Triko Cirkus Teatra s nizom ulično-kazališnih izvedbi tako da će dubrovačke ulice postati nešto kao srednjovjekovni teatar. Projekt je „work in progress“ u tri faze po sedam dana, a izvođači su pet klaunova-cirkuskih artista i dva glazbenika. Teme i konstrukcija izvedbe svakodnevno će se mijenjati, od „hodajućih“ performansa na štulama do Street Circus Cabaretspektakla.

U koprodukciji Dubrovačkih ljetnih igara, Collectife Lodgea 22 iz Lyona i Art radionice Lazareti, Saša Božić i Petra Hrašćanec postavit će suvremeni ples The Beatles, koji je zadnji dio trilogije koju još čine Love will tear us apart i Boys don’t cry, a Slovensko narodno gledališče iz Maribora gostuje s hvaljenim Prokofjevovim baletomRomeo i Julija u koreografiji Valentine Turcu.

- Glazbeni dio programa počiva na razdjelnici stoljeća: 1813. - 1913. - 2013. U tih dvije stotine godina europska je glazba značajno promijenila svoje lice te je pokušala od umjetnosti primjenjivane u raznim društvenim prigodama postati apsolutna umjetnost. U tom pokušaju preobražaja bitnu su ulogu odigrali Verdi i Wagner koji su, obojica, rođeni 1813. te dva djela praizvedena oko 1913.: Posvećenje proljeća Stravinskog i Ravelov Daphnis et Chloe. Ovu glazbu, koja je odredila tok budućih stoljeća bih želio suprotstaviti glazbi koja nastaje ove godine, ne bismo li svi zajedno pokušali dokučiti što nam glazba znači danas, trebamo li je uopće kao glazbu, ili možda ponajprije kao zvučnu i psihološku pozadinu suvremenog multimedijalnog doba– kazao je direktor glazbenog programa Mladen Tarbuk.

Prizore iz Verdijevih opera i Wagnerovih glazbenih drama izvest će Simfonijski orkestar Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu i brojni solisti pod ravnanjem Ire Levina, a program 1913. – Posvećenje glazbeizvest će Simfonijski orkestar Mađarske radio televizije i Kodályfilharmonijski zbor iz Debrecena pod ravnanjem Mladena Tarbuka. Publiku očekuje i nastup London Sinfoniette, uglednog orkestra specijaliziranog za izvođenje suvremene klasične glazbe, kao i više nastupa Dubrovačkog simfonijskog orkestra. Klavirske recitale priredit će pijanist Gergely Bogányi i glasovita pijanistica Elena Bashkirova, a nastupit će i violinistica Lana Trotovšek kao i violončelist Enrico Dindo. Mezzosopranistica Dubravka Mušović Šeparović u pratnji Đorđa Stanettija na glasoviru obilježit će 150. obljetnicu rođenja hrvatske operne dive Milke Trnine. Nastupit će iCantus ansambl s gostima pod ravnanjem Berislava Šipuša, Igor Lešniki udaraljkaški ansambl biNg bang, gitarski trio Elogio kojega je član festivalskoj publici dobro poznat Petrit Çeku, kao i gitarski duoPeter Finger i Damir Halilić Hal. Ansambl Dialogos i Katarina Livljanić izvest će glazbenu monodramu Judita, nastalu prema tekstu Marka Marulića i Hrvatskim srednjovjekovnim agonijama, a BrahmsovuLijepu Magelonu i prizvedbe hrvatskih skladatelja izvest će bas-bariton Krešimir Stražanac, pijanist Cornelis Witthoeft i Urša Raukarkao recitatorica. U sklopu jazz programa Igara na Revelinu će nastupiti američki jazz sastav Robert Glasper Experiment, koji uspješno i inovativno spaja različite stilove afroameričke glazbe u jedinstven moderan zvuk i ritam suvremenog New Yorka, skupa s Lalah Hathaway, r'n'b i jazz vokalisticom i nominanticom za Grammy za najbolju žensku vokalnu izvedbu. Pored Rufusa Wainwrighta, jednog od najvećih kanadsko-američkih kantautorskih imena mlađe generacije, dobitnika brojnih nagrada, koji osvaja originalnim stilom u kojem spaja elemente klasične glazbe, baroka, s finim pop zvukom i intimističkim stihovima, postižući tako prepoznatljiv stil, sjajnu večer jazza publici jamči i Matija Dedić s kontrabasistom Scottom Colleyem i Antoniom Sanchezom na bubnjevima s programom New York en direct. Povodom proslave ulaska Hrvatske u Europsku uniju ove godine, fondacija Music Without Frontiers iz Londona, Agevent iz Dubrovnika i Dubrovačke ljetne igre festivalskoj publici predstavljaju Mozartovu operu Così fan tutte u parku Umjetničke škole u režiji Sally Burgessi izvedbi Dubrovačkog simfonijskog orkestra pod dirigentskom palicomOlivera Gilmoura.

U sklopu popratnog programa Igara, Hrvatsko društvo pisaca, Ljetne igre i Mani Gotovac kao voditeljica projekta priredili su program Pisci po miru koji će se održavati jednom tjedno tijekom trajanja Igara. Na tim noćnim susretima, dubrovačkoj publici će se svojim djelom, ali i osobno predstavljati hrvatski pisci, spisateljice i pjesnici. Autor će odabrati čitanje ulomaka iz svog objavljenog, kritički i javno potvrđenog djela, i to onog koji će biti primjeren gradu, prostoru i festivalu na kojem se prezentira i tako prirediti svoju večer na samosvojan, dakle i različit način. Filmski programDubrovačkih ljetnih igara u suradnji s Kinematografima Dubrovnik trajat će od 11. srpnja od  24. kolovoza, a uključivat će projekcije u ljetnim kinima Jadran i Slavica. U izboru umjetničkog ravnatelja Festivala igranog filma u Puli Zlatka Vidačkovića prikazat će se najbolja ostvarenja s Festivala igranog filma u Puli, uz gostovanja filmskih umjetnika, dok će se u programu Filmokaz prikazivati filmovi snimljeni prema dramskim djelima. Likovne izložbe u Sponzi i dalje su sastavnica popratnog programa Igara, a prva je ona dubrovačkog slikara Duška Šibla.

- U vremenu promjena koje nisu samo političke i gospodarske i koje se ne tiču samo ovog, vidljivog, materijalnog svijeta nego zadiru duboko u čovjekovu svijest, podsvijest, otvaraju vrata jednog drugačijeg doživljaja svijeta, stvarnosti i nas samih u njoj raditi program festivala uzbudljivo je koliko i rizično. Želimo učiniti da se Grad ponovo ugleda u ogledalu umjeteonstva i izađe iz svoje nevidljivosti prekrivene naslagama svega što smo uspjeli proteklih desetljeća u njega nabacati. Moram se zahvaliti na entuzijazmu kojim smo dočekani sa svih strana, od posjetitelja do stanovnika Grada, od sudionika, suradnika, do onih koji će tek po prvi puta doći u Dubrovnik. Kroz prikazanja predstava, koncerata, pisaca, filmova, plesača, pjevača i svega što smo sanjali proteklih mjeseci želimo da svatko sastavi svoju sliku festivala i da kao u nekom hologramu svaki dan proveden u Dubrovniku prikazuje ujedno i njegovu cjelokupnost i cjelovitost. Veselimo se znanju, iskustvu i doživljajima koje ćemo zajedno s vama steći i krenuti odmah i u 2014. – rekao je intendant 64. Dubrovačkih ljetnih igara Krešimir Dolenčić.