Prevlaka "puna" crnog zlata?

Evropska unija će i zvanično od naredne sedmice zakucati na vrata Hrvatskog građanina.

Prevlaka, za koju je nažalost proliveno dosta krvi i zbog čega je u septembru 1991. godine i krenuo sukob između tadašnje JNA koja je tim poluostrvom gospodarila i hrvatskih tada paravojnih formacija, čiji status, i pored svih obećanja ima već dvije decenije status kvo, je u Evropskoj uniji. Sporna tačka i sporno „parče kamena" je ovih dana ponovo u žiži interesovanja regiona. Nafta oko Prevlake da ili ne?. Mašta ili politička priča da sa Evropskom unijom niko više ne misli na razgraničenje već na ekonomsko blagostanje koje se nudi i Crnoj Gori i Hrvatskoj. Procjenjuju se velike količine nafte koju treba bušotinama naći u regionu Prevlake, ali siromašne privrede Crne Gore pa i Hrvatske nemaju sredstava da se priče potvrde i da blagostanje počne.

Svi se nadaju da će se naći ogromne količine nafte na dobrobit dvije države. Po nekim, istina još nepotvrđenim izvorima, na jugu Jadrana na vratima od Boke ili tačnije na liniji morskog razgraničenja između Crne Gore i Hrvatske, nalazi se bogato nalazište nafte koja i jednoj i drugoj strani u budućnosti može da obezbijedi milijarde dolara. U Boki još smatraju da je više riječ o mašti nego želji da ovaj kraj postane Persijski zaliv, ali sa mirnodopskim ishodom jer granice u ovom dijelu Jadrana još uvijek nisu stabilne. Međunarodni sud i eksperti morskog prava moraju reći svoju riječ. Kada je nafta u pitanju i to mora da se potvrdi.

Treba sagledati novi momenat kada je Hrvatska već ušla u Evropsku uniju, a Crna Gora pregovara za buduće članstvo. U tom novom političkom milokrugu jedno je sigurno, obje države žele novac od nafte ali nemaju uopšte ideju kako pokrenuti istraživanje, a kasnije i eksploataciju crnog zlata na lokaciji koju su hrvatski mediji nazvali "Južni Jadran 3".

Podsjećamo da ovo nije prvi put da se u ovom regionu počinje pričati o naftnoj  groznici. Još u zajedničkoj zemlji Jugoslaviji oko 1970. godine pričalo se, pisalo ali i istraživalo, da Južni Jadran  uz obalu Crne Gore ima velike količine nafte i naftnog gasa. Najviše u tom istraživanju su ulagali iz američke kompanije “Ševron“, ali nekad sa jačim pa sa manjim intenzitetom, tako da zajednički Jadran nije postao izvoriše i obećana zlatna koka za korist naroda tada jedne države. Bilo je to vrijeme kada je barel nafte na tržištu imao nisku cijenu i ocjenjeno je da je to za jugoslovensku privredu skupo istraživanje i da eksploatacija može imati malu ekonomsku korist. Poslije Amerikanaca stigli su i Englezi sa svojom kompanijom „Star petrolijum“. Oni su navodno utvrdili da su zalihe nafte u južnom Jadranu velike. Međutim, nije bilo ni tada novca, a kasnije su došle godine i takve okolnosti da traženje nafte nije dolazilo u obzir.

Sada su ponovo pokrenute priče. Da li je to zbog Evropske unije ili nekih drugih razloga za sada je nejasno. Razgraničenje prvo SR Jugoslavije, a od 2006. godine Crne Gore sa Hrvatskom, ide sporo. Crnogorska opozicija optužuje vladu Crne Gore da je lako predala Prevlaku. Dogovorom iz 2008. godine, između tadašnjeg i sadašnjeg crnogorskog premijera Mila Đukanovića i tadašnjeg hrvatskog premijera Iva Sanadera, postignut je dogovor da se pitanje granice na Prevlaci riješi putem Međunarodnog suda u Hagu. Iz Brisela stiže eksplicitna poruka da jedan od prioriteta Crne Gore prema Evropskoj uniji mora biti Prevlaka. Hrvatska i Crna Gora imali su uspone i padove u utvrđivanju granice, na kopnu je to i nekako riješeno, ali je na moru ostalo privremeno rješenje. Hrvati i danas tvrde da bi u ovakvom rješenju mnogo izgubili jer zamišljena linija razgraničenja po mišljenju stručnjaka iz Hrvatske ide u korist Crne Gore. Crnogorci imaju svoje viđenje i biće potrebno još mnogo diplomatije da se stigne do konačnog rješenja.

Navodno, bogatstvo pod morem moglo bi da bude jači argument za istraživanje podmorja južnog Jadrana od graničnog spora. Prema pisanju pojedinih hrvatskih medija u ovoj zemlji u strogoj tajnosti već mjesecima se izrađuju planovi koji će biti ponuđeni crnogorskoj strani. Za sada se zna da li hrvatski prijedlog ide u pravcu zajedničkih istraživanja i to treba tek da se vidi.

Dosadašnja istraživanja su pokazala da je dio zaliha odmah ispod mogućih bušotina, ali veći dio je u području teritorijalnih voda. Hrvatski mediji, takođe,  ističu da je hrvatska strana svjesna osjetljivosti cijele problematike ali i stanja ekonomija dvije zemlje pa će nastojati da podstaknu eksploataciju i prije nego trajno riješi granični spor oko Prevlake. Crnogorci i dalje ćute, i u medijima nema mnogo priče.