Jubilej hrama Vaznesenja Gospodnjeg na Toploj i njenih trista godina juče je obilježeno i proslavljeno.

predavanje vladike atanasija jevtica u herceg novom

Ova proslava je bila i povod da se u Herceg Novom od strane crkvene opštine Topla obilježi i jubilej od 200 godina od rođenja Petra Petrovića Njegoša i 1700 godina Milanskog edikta.

O Milanskom ediktu, tom zakonskom aktu, koji su donijeli 313. godine carevi Istočnog i Zapadnog rimskog carstva, Konstantin Veliki i Licinije, na tribini u porti crkve slavljenice na Toploj nadahnuto je govorio njegovo Prosveštenstvo umirovjeni episkop Antanasije Jevtić. Pored njega, prisustvovali su i mitropolit Amfilohije, predstavnik Generalnog konzula Republike Srbije u Herceg Novom Marina Jovićević, gradonačelnik Dejan Mandić i drugi gosti.

On je u svoj besjedi naglasio da je sveti Konstantin bio veliki i pravedni čovjek, koji je rođen u Nišu 272. godine i vladao 65 godina. Ono što je bitno naglasiti o tom vremenu ima dosta netačnih, tačnije pakosnih izvora, rekao je vladika Atanasije Jevtić. "Za nas su najbitniji zapisi na latinskom i grčkom jeziku Konstantinovih savremenika, Jesenija i Laktacija. Ono što je sasvim jasno, to je da zapadni istoričari ne vole Konstantina Velikog zato što je napustio Zapad i prešao na Istok. To je razlog da Konstantin nije priznat za sveca ni u zapadnoj ni u protestantskoj crkvi. Znači nisu mogli da mu oproste činjenicu što je okrenuo leđa Rimu i otišao Istoku. Od 305. godine je sa svojin ocem suvladar ali još nije hrišćanin. Tri godine kasnije, 308. god., imamo prvi edikt ali to je tek korak prema tom drugom mnogo značajnijem ediktu čiji jubilej čovječanstvo obilježava ove godine. Godina, data prije ovog dogovora tačnije u novembru 312., Konstantin, koji je bio veliki strateg, te je pobijedio svog rivala Maksimilijana. I 28. februara 313. godine poslije prividnog primirja u Milanu, koji je bio drugi centar na Zapadu poslije Rima, dvojica vladalaca donijela su odluku o davanju hrišćanima i drugim religijama jednaki položaj. Znači, ovom slobodom, religiju može slobodno da ispovijeda po želji svaka jedinka. Sloboda se daje svima. I hrišćanima i paganima", pročitao je vladika Atanasije svoj prevod ugovora dvojice vladara i naglasio da hrišćanstvo dobija sve veći značaj, a za ovaj dokumenat ukazao na njegov značaj za hrišćanstvo i slobodu ispovijedanja vjere.

Maksimilijan je, istakao je episkop Jevtić, pet godina kasnije pogazio dogovor. Napao je Konstantina ali ga je ovaj pobijedio i oduzeo mu Balkan i Iliriju dok je Afriku mirnim putem dobio poslije dogovora u Milanu, a negdje oko Osijeka 320. godine i primorao ga da se sam ubije, rekao je vladika. "Konstantin nije napisao edikt ali se on pripisuje njemu. On je osloboditelj crkve. U toku svoje duge vladavine počeo je da ograničava brojne paganske obrede ali nije ih zabranjivao. On je bio miroljubiv čovjek i nije naređivao, ali je sazivao i kontrolisao sabore. Ostao je primjer pravog hrišćanskog vladara. On je rekao da će biti episkop koji nije u crkvi. Zbog njegovih brojnih djela, upoređuju ga sa apostolom Pavlom", rekao je episkop Jevtić i napomenuo da je Konstantin osnovao Carigrad, te da se prema tvrdnjama nekih, loza Nemanjića povezuje za Konstantina. "Vrlo je važno da se pozivamo na te korijene naše i da ne nasijedamo na priču kvazi istoričara. Ono što je sasvim jasno, Konstatin je iza sebe ostavio epohalno hrišćansko carstvo koje je kroz Vizantiju u kasnijim epohama dokazalo i pokazalo svoju snaga, ali kao i sve carevine na kraju se raspalo, odnosno transformisalo u druge vjerske političke sfere", zaključio je, na dobro posjećenom predavanju, episkop Atanasije Jevtić.