Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja Spasovdan ili Vaznesenje Gospodnje, hrišćanski praznik koji se obilježava 40 dana nakon Vaskrsa.

spasovdan

Spasovdan je jedan od deset praznika koji je posvećen Isusu Hristu i uvijek se slavi u četvrtak.

Prema hrišćanskom vjerovanju, Hristos je vaskrsenjem pokazao da je jači od smrti i 40 dana kasnije njegovi su se učenici nalazili za trpezom.

Tog dana im se Hristos ponovo javio i rekao: "Idite po svemu svijetu i propovijedajte Jevanđelje svakom stvorenju. Ko povjeruje i krsti se, biće spasen, a ko ne povjeruje biće osuđen".

Da bi u tome uspjeli Hristos im je obećao Duha utješitelja i zapovijedio da do silaska Duha Svetoga ne izlaze iz Jerusalima. Tako su mogli prenijeti Hristovu vjeru u svijet i time ljude spasavati u vjeri - odatle naziv Spasovdan.

Podignutih ruku Hristos je učenike i blagoslovio, nakon čega se počeo uznositi na nebo, čime se, završivši djelo spasenja, vratio Bogu na Nebesima.

Na večernjoj službi, koja se služi u srijedu uoči Vaznesenja, vrši se u skladu sa crkvenim tipikom, takozvano odanije Pashe, neka vrsta opraštanja sa Vaskrsom.

Početak i kraj službe se na taj dan vrše isto kao i na Vaskrs.

Ponovo se pjevaju radosni stihovi: "Neka vaskrsne Bog i rastoče se neprijatelji NJegovi..." i "Evo dana koji je stvorio Gospod, uzradujmo se i uzveselimo se u njemu...".

Spasovdan je slava manastra Visoki Dečani, Beograda, Banjaluke, Nevesinja, Istočnog Novog Sarajeva. Koliki je značaj Spasovdana govori podatak da je najstariji istorijsko-pravni dokument srpske srednjovjekovne države - Dušanov zakonik obnarodovan baš na Spasovdan 1349. godine.