Srpska pravoslavna crkva i vjernici proslavljaju danas Svetog cara Konstantina i caricu Jelenu.

sveti car konstantin i sveta carica jelena

Današnji praznik posvećen je uspomeni na Svetog cara Konstantina i njegovu majku, Svetu caricu Jelenu. Njihov kult posebno je njegovan kod Grka i Rumuna. Što je kod Srba Sveti Sava, kod Grka je car Konstantin.

Konstantin Flavije Valerije, potonji car Konstantin Prvi, rođen je 274. godine u Naisusu (Nišu), od oca Konstancija Flora i majke Jelene.

Poslije očeve smrti oca 306. godine od vojske je proglašen za avgusta (savladara) sjeverozapada Rimskog carstva. Iako mnogobožac, bio je blag prema hrišćanima.

Mada je bio neuporedljivo slabiji, 312. je izvojevao pobjedu nad savladarom Maksencijem. Bici je prethodilo viđenje u snu časnog krsta sa rečima: "Ovim pobjeđuj!". Car je u tome vidio volju Božju.

Počeo je da gradi hramove u Jerusalimu, Carigradu, koji je po njemu prozvan Konstantinopolj, Rimu i Triru. Najveća zasluga mu je, što je 313. donio Milanski edikt, kojim je hrišćanima dozvolio slobodu ispovijedanja vjere. Kasnije se i sam krstio.

Njegova majka, carica Jelena zaslužna je što je pronašla ostatke časnog Krsta Hristovog kod Jerusalima.

Pronašavši Časni Krst i iskopavši ga, Sveta carica Jelena ga stavi na jednog mrtvaca, jer je upravo tada prolazila posmrtna povorka, te on vaskrsnu na očigled svih prisutnih. Od toga dana pravoslavna crkva praznuje taj događaj 14. septembra kao Krstovdan.

Upokojila se 330. godine, a njen sin deset godina kasnije.