Zbog nedovoljne usklađenosti projektne dokumentacije buduće hidroelektrane "Ombla" u podzemlju brda nedaleko Dubrovnika s postojećim strogim zakonima o zaštiti prirode, "Hrvatska elektroprivreda" (HEP) i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u ponedjeljak su raskinuli ugovor o kreditiranju te HE.

izvor rijeke Omble- podzemna akumulacija bi se nalazila unutar brda

HEP je izvjestila javnost o "spremnosti za dodatno usklađivanje projekta za HE Ombla s postojećim hrvatskim i EU-propisima o zaštiti prirode i zahvatima u ekološkoj mreži u cilju primjene najviših standarda zaštite okoliša. Zbog očekivanog perioda trajanje usklađivanja a zbog izbjegavanja daljnjih troškova, HEP i EBRD su se suglasili o raskidu ugovora o kreditu".

Inače, za izgradnju HE Ombla ukupne vrijednosti oko 150 milijuna eura te instalirane snage od 68 MW, HEP i EBRD su ugovor o kreditu od 123,2 milijuna kuna potpisali novembra 2011. a u izvješču kojeg je HEP u ponedjeljak poslao medijima potvrdili su "spremnost za nastavak suradnje na nekim od budućih ulaganja".

HEP je u ožujku ove godine predstavio Studiju upravljanja bioraznolikošću koju je izradila renomirana konzultanska kuća WSP, Studija je bila jedan od preduvjeta dodjele kredita ali i odobrenja projekta. Na predstavljanju studije pred novinarima u hotelu "Lero" konsultanti i HEP su ustvrdili da "izgradnja HE Ombla i prva podzemna akumulacija u Hrvatskoj neće ugroziti živi svijet u podzemnim špiljama jer će se primjeniti mjere smanjenja i ublažavanja negativnih utjecaja". Na primjedbe novinara koji su ponovili zahtjeve ekoloških organizacija o zaštiti endemskih vrsta, među kojima nekih vrdsta riba te šišmiša, stručnjaci WSP-a su naveli kako će endemi dobiti nova staništa te realizacija Plana upravljanja bioraznolikošću i stručni nadzor u procesu pripreme, izgradnje i uporabe "nisu prepreka izgradnji HE Ombla".

alja reći kako su u Hrvatskoj, posebno na njenom krajnjem jugu, nevladine udruge sve organiziranije i glasnije, a sve bolja im je i povezanost s medijima koje obavještavaju o skoro svim potezima. Upravo takcim transparentnim radom i upozoravanjem na često beskrupulozne interese krupnog kapitala udruge su stvorile simpatije javnosti koja ne želi "investicije po svaku cijenu" i nikako ako će time biti ugrožena kvaliteta življenja.

I projekt HE Ombla je pobudio veliku pozornost i, valja priznati: protivljenje eko- udruga, koje su ukazale na visokorizični i ekonomski neisplativi projekt zbog kojeg postoji veliki strah od najveće opasnosti za Dubrovčane- strah od potresa. U tu su svrhu iznosili i neobičnu podudarnost datuma velikih potresa na području sustava Dinarida: tvrdili su kako je poslije svake izgradnje neke velike HE u Dalmnaciji i zaleđu nakon 5- 7 godina slijedio neki veliki potres s gotovo katastrofalnim posljedicama. U tu su svrhu povukli i paralelu potresa u Crnogorskom primorju i Dubrovniku kratko nakon izgradnje akumulacije i HE kod Bileće.

Aktualna hrvatska Vlada Zoran Milanovića svjesna je kako zemlju iz višegodišnje recesije može izvući samo velikim investicijskim zamahom, u koju svrhu žele realizirati i projekt HE Ombla za koju pripreme traju od konca 80- ih godina prošloig stoljeća. No, ni svi ministri nisu suglasni s projektom HE samo 3 km od Dubrovnika i sam 200 metara od reprezentativne ACI marine. Jedan od protivnika gradnje HE Ombla uz nedovoljno uvjerljive argumente je i ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović koji je više puta naglasio protivljenje tvrdeći upravo ono što je u ponedeljak HEP i objavio: da projekt Omble s kraja 90-ih godina nije dovoljno usklađen s novim strogim svjetskim standardima zaštite prirode i EU- direktivama o toj problematici.

Očito, uslijedit će nova istraživanja i usuglašavanje projektne dokumentacije s kojom će se EBRD pokušati ponovno "odobrovoljiti" za kreditiranje. Jedan od argumenata bit će svakako i gradnja podmorskog cjevovoda za pitku vodu kojom će se opskrbljivati Bari i još neki žedni gradovi juga Italije. No, to je projekt kojeg hrvatski "zeleni" aktivisti potiču od ranije i za kojeg nije nužna izgradnja HE Ombla koja je, tvrde ekoaktivisti, postala iznova aktualna i nužna s aktualiziranjem projekta golf resorta na Srđu- što je također naišao na protivljenje ekologa koji tvrde da je golf samo izlika za neumjerenu apartmanizaciju i ekstraprofite izraelskih investitora.