Povodom devet godina od martovskih pogroma na Kosovu i Metohiji marta 2004. godine kada je zbog nasilja albanskih terorista poginulo više ljudi srpske i ostalih nelbanskih nacionalnosti, protjerano bezbroj porodica i uništeno ogromno kulturno bogatstvo Srpskog naroda, preksinoć je u rezidenciji Ljubibratić na Toploj u Herceg Novom održano veče podsjećanja na te dane ezgodusa i pogroma.

Zlocin bez kazne film

U organizaciji Vlade Republike Srbije i njene Kancelarije za Kosovo i Metohiju posredstvom Generalnog Konzulata Republike Srbije u Herceg Novom prikazan je dokumentarni film "Zločin bez kazne" koji je nedavno snimila TV "Most". Prije nego je prikazan ovaj potresni film Generalni konzul Marina Jovičević je posjetila prisutne koji su salu ispunili do poslednjeg mjesta, da je u ta dva dana užasa 17-18 marta. 2004. godine u nasilju albanskih terorista poginulo devet ljudi, 900 pretučeno i teško povrijeđeno, 935 srpskih, romskih i aškalijskih kuća zapaljeno i oštećeno, 3870 stanovnika protjerano, 6 gradova i 10 sela na Kosovu i Metohiji etnički očišćeno, 35 vjerski objekata Srpske pravoslavne crkve srušeno i uništeno, od čega 18 spomenika od posebnog kuturnog značaja. Tih dana bili su i mrtvi krivi pa je porušeno i oskrnavljeno više pravoslavnih grobalja. U ovom necivilizovanom činu početkom 21. vijeka u srcu Evrope uništene su mnogobrojne matične knjige, svjedoci vjekovnog trajanja Srba na Kosovu i Metohiji. U 33 pojedinačna akta nasilja učestvovala je 51. 000 ljudi. Za ove zločine još niko nije odgovarao, rekla je Marina Jovićević.

Prisutni su bili u prilici da gledaju jezivu priču žrtava martovskog nasilja 2004. godine koji žive u kolektivnim centrima, kontejnerskim naseljima na Kosovu i Metohiji i van svog zavičaja u Crnoj Gori i Srbiji. Uprkos obećanjima o brzom povratku na rodna ognjišta malo se ko odlučio na takav potez. Predsjednica Kola Srpskih sestara iz Herceg Novog Dragica Spaić i aktivista ove humanitarne organizacije profesor Ljubo Šabović poslije filma "Zločin bez kazne" svjedočili su o viđenom i doživljenom prilikom boravka u više navrata u minulih 9 godina, o posjeti hramu Bogorodice Ljeviške i drugim crkvama u Prizrenu o manastiru Devič i o nošenju pomoći postradalim od građana Herceg Novog gotovo u svim mjestima Kosova i Metohije gdje pomoć unesrećenim bila potrebna .

-Kolo Srskih Sestara je od 17. marta 2004.god., stalno tamo sa Srbima na Kosovu i Metohiji. Najprije smo prikupljali hranu, odjeću, obuću. U manstiru Savina imali smo kutiju gdje smo od posjetilaca prikupljali pomoć za unesrećene na tom području. Nekoliko godina kamionima smo išli dok se granica mogla preći i dok nijesmo bili obavezni da plaćamo carinu. Obilazili smo škole i ljude pojedince. Obišli smo čitavo KiM. Jedva preživavaju, a drže čopor malih i velikih pasa da ih brane od Arnautskog nasilja, istakla je Dragica Spaić za TrebinjeLive.

Ona je napomenula da Srbi na Kosovu i Metohiji nemaju dovojno hrane ni za sebe, a moraju da odvajaju hranu za pse da ih čuvaju. Ti ljudi, kako kaže Dragica, vole narod Crne Gore, dok se to za njenu vlast ne može reći jer ne mogu da prihvate činjenicu da su vjerovatno radi političkih interesa priznali tzv. državu Kosovo.

"Za nas Novljane kažu vi nijeste u Crnoj Gori vi ste Boka. Zahvalni su našem narodu i zato mi nije teško ni meni ni mojim saradnicama da radimo. Pomažemo siromašnim u samom Herceg Novom i u Hercegovini. To je naročito bili izraženo u prošlim vremenima odmah poslije rata u BiH. Riječ je o pomoći razne vrste. Do sredstava dolazimo prikupljanjem pomoći humatarnim akcijama ili donatorstvom dobrih ljudi. Mnogi Hercegovci koji žive u Herceg Novom i Boki su nas pomogli o imenima neću govoriti zbog bojazni da nekog ne zaboravim, istakla je u izjavi za “TrebinjeLive“ Dragica Spaić predsjednica Kola Srpskih sestara čiji je suprug sa Zubaca i koji joj mnogo pomaže da zajedno sa članicama svoga Kola unesrećenim pomoć stigne blagovremeno.

Posebno sada na Kosovu i Metohiji gdje je pomoć Srpskom i ostalim nealbanskim zatočenim i prognanim potrebna Naše ciljne grupe su najviše djeca, stari i nemoćni. Obilazimo samohrane majke, nepokretne starce... Sarađujemo sa Udruženjem "Majka Devet Jugovića" koje radi pri manastiru Gračanica držeći se riječi Patrijarha Danila (1330-1396) "da se ne plašimo straha koji je došo na nas, ni ustremljenja nečastivih neprijatelja, koji skaču na nas. Ako bi zaista na strah i gubitak mislili, dobra se ne bismo udostojili niti bi nikom pomogli"-zaključila je svoju potresnu priču o Kosovo–Metohijskoj stvarnosti Dragica Spaić.

Zdravko Šakotić, dopisnik portala TrebinjeLive iz Herceg Novog