Prije devet godina, 17. i 18. marta 2004, na Kosmetu je izvršen pogrom nad srpskim stanovništvom - ubijeno je 19 Srba, a spaljeno je ili oštećeno 46 crkava i manastira, dok je na desetine grobalja porušeno...

sjecanje na progon srba

UNMIK-policija i Kfor objavili su da je u tom nasilju nad Srbima učestvovalo oko 60.000 Albanaca. U zvaničnim izvještajima Kfora i UNMIK-a, stajalo je da su oni bili zatečeni ovakvim terorom nad Srbima i da je to bio razlog njihovog neblagovremenog i sporog reagovanja.

Zabilježeno je da je tada iz šest gradova i devet sela protjerano više od 4.000 Srba - iz Obilića je protjerano 550 Srba, Prištine 100, Prizrena 60, Gnjilana 300, Kosova Polja 200, iz Đakovice su protjerane i četiri starice...

Posljedice velikog martovskog progona Srba osjećaju se i danas. Povratak
se nije dogodio, jer se vratilo svega pet odsto protjeranih. Danas u Prištini živi tek 53 Srbina, Prizrenu 18, Uroševcu četiri, Đakovici tri, u Obiliću 30...

Pogrom se desio uprkos prisustvu 20.000 uniformisanih predstavnika međunarodne zajednice, koji su bili samo posmatrači etničkog čišćenja Srba sa Kosmeta.

Sve je počelo lažnim i senzacionalističkim medijskim scenarijem, kako je to i OEBS kasnije zvanično ocijenio, o navodnom utapanju dvojice albanskih dječaka kod sela Čabra u rijeci Ibar na severu Kosova. Bez argumenata i činjenica mediji na albanskom jeziku utrkivali su se da emitiju da su "Srbi utopili dvoje albanske djece".

"Pozivamo građane da učine što je u njihovoj moći da osvete dva nevina života” - emitovali su albanski mediji, saopštavajući da su navodno UNMIK I KFOR zvanično potvrdili da su albanske dječake utopili Srbi.

Eskalacija nasilja započela je u Kosovskoj Mitrovici, nekoliko sati kasnije tog 17. marta. Na prilazu Čaglavici, prigradskom naselju Prištine koje odvaja Gračanicu od glavnog grada južne pokrajine, za manje od sat vremena okupilo se više od 50.000 Albanaca.

Okupljanja su "lančano" nastavljena u Prizrenu, Uroševcu, Gnjilanu, Kosovu Polju, Obiliću, Svinjaru u južnom dijelu Kosovske Mitrovice, Podujevu, a onda je iz "komandnog centra” stigla naredba - spaliti i uništiti sve što je srpsko, živo ili mrtvo, crkvu I manastir, kuću i pomoćni objekat...

Napadi Albanaca se razvijaju, stižu informacije o prvim žrtvama u Kosovskoj Mitrovici, Cernici kod Gnjilana, Čaglavici i na Kosovu Polju…

Napadnute su bile i crkve u Prizrenu, Prištini, Devič u Srbici...Italijanski vojnici posljednjim naporima spašavaju monahinje u Pećkoj patrijaršiji i bratstvo u Visokim Dečanima, a Nijemci evakuišu bratstvo iz Svetih arhangela i monahe iz Bogoslovije u Prizrenu.

Gorjela je Bogoslovija, Sveti arhangeli, zapaljena je crkva Svetog Nikole u Prištini, crkva Svete Katarine i Svetog Nikole u Kosovu Polju, crkva u Podujevu, ubijen je Srbin i spaljen u Kosovu Polju..

Slovački i švedski vojnici obavještavaju krizne štabove Srba u Gračanici i Čaglavici da upotrijebe oružje ukoliko ga imaju, jer KFOR nije u stanju da im pruži bezbjednost i stane u njihovu odbranu. Sela Slatina kod Vučitrna i Svinjare kod Kosovske Mitrovice bukvalno su uništena pred očima Kfora i policije UN.

Martovski pogrom Srba osudili su svi svjetski centri, sve međunarodne organizacije, Kfor, UNMIK, EU, OEBS.... Kfor i UNMIK su tada objavili da je uhapšeno 350 Albanaca - vinovnika martovskog etnički motivisanog nasilja nad Srbima, ali je tek manji broj njih suđen i izveden pred lice pravde.

Povodom obilježavanja devete godišnjice martovskog pogroma, Kancelarija Vlade Republike Srbije za Kosovo i Metohiju organizuje niz aktivnosti putem kojih želi da podsjeti domaću i svjetsku javnost na zločin koji je 17. i 18. marta 2004. godine počinjen nad srpskim i drugim nealbanskim narodom.

Sve akcije u Srbiji /kao i na Kosovu i Metohiji/ i inostranstvu odvijaće se pod sloganom "Zločin bez kazne“.

U Prištini je danas, u crkvi Svetog Nikole, služena liturgija i pomen nastradalima, a organizovan je i prigodan program.

Akademija povodom obilježavanja martovskog pogroma biće održana i u sjevernoj Kosovskoj Mitrovici. U programu učestvuju srpski pjesnici iz Srbije, Republike Srpske i Crne Gore, a specijalni gost biće vokalni interpretator Marija Šerifović. Nedjeljko Zejak/SRNA