U SAD-u je stupio na snagu automatsko kresanje budžeta, jer i dalje nema dogovora o rezovima u potrošnji.

amerika u sve dubljoj krizi

Time će budžetski korisnici ove godine ostati uskraćeni za 85 milijardi dolara. Smanjenjem budžeta biće pogođeni gotovo svi, od proizvođača hrane i njihovih subvencija, do korisnika socijalne pomoći. U odbrambenom i vazduhoplovnom sektoru izdaci će biti smanjeni za gotovo 43 milijarde dolara. Očekuje se i otpuštanje više od 20.000 ljudi u prosvjeti, prenosi RTS.

Stručnjaci ocjenjuju da će prisilno smanjenje budžeta loše uticati na oporavak američke ekonomije.

Kongres za nekoliko nedjelja očekuje još jedna bitka za budžet, jer 27. marta ističu privremene mjere finansiranja vlade. Ukoliko se ne usvoje nove, moglo bi da dođe do djelimičnog prestanka rada vlade.

Komentar portala TrebinjeLive: Više ne važi "Na istoku stare priče, a na zapadu ništa novo"

Po svemu sudeći aktuelni predsjednik SAD-a Barak Obama je odlučio da  poljuljanu američku ekonomiju dovede u red. Ono što je više neko sigurno je to da insistiranje na doktrini da bude jedna i jedina vojna super sila sa pozitivnim disbalansom od preko 500% u odnosu na drugu vojnu super silu, Rusiju, nije potrebno i da takva doktrina ekonomiju SAD-a indirektno gura u ambis.

Vojni budžet SAD-a za 2012. godinu je 662 milijarde dolara, što je za 43 milijarde dolara manje nego za 2011. godine. Kada stanovnik Republike Srpke, koji prati Skupštinu i rasprave oko budžeta RS, pročita ove cifre, tek tada može da shvati o kakvim je super silama riječ i o kakvoj vojnoj moći, a pogotovo Americi (nezavisno od ostalih članica NATO saveza).

Sa druge strane takođe veoma interesantno je i to da Rusija planira povećanje svog vojnog budžeta sa 3% na 3,7%BDP koji bi tada trebao da iznosi 100 milijardi eura, što je cirka 140 milijardi dolara. Dakle, razlika je opet oko 400% u korist Amerike (bez ostalih članica NATO saveza). Ovo pokazuje da i dalje Amerika ostaje jedina vojna super sila, a ostvariće značajne budžetske uštede. Posebno je interesantno da nova američka vojna doktrina planira da najveći dio svog vojnog potencijala (trupa) prebaci na Azijski i Pacifički dio. U okviru toga je najavljeno i napuštanje mnogih vojnih baza u svijetu, pa tako i po Srbe omraženog Bondstila kod Uroševca na Kosovu i Metohiji. Jedna od solucija nakon napuštanja  Bondstila je i ta da tu vojnu bazu preuzme Turska.

Takav potez bi zasigurno donio povećanje nervoze u regionu, a tome bi se sigurno usprotivila i Rusija, koja od sljedeće godine planira da dio svoje mornarice, sa ne malim kapacitetima, uvede u stalni angažman u Sredozemno more. U okviru te nove ruske vojne strategije ozbiljno se razmišlja i o preuzimanju (iznajmljivanju) neke od vojnih pomorskih baza u sredozemlju, a u igri je i baza u Crnoj Gori. Sve ovo sagledavajući može se konstatovati da ne važi više ona sitagma "Na istoku stare priče, a na zapadu ništa novo", već bi se prije moglo reći i na istoku i na zapadu duvaju neki novi vjetrovi, a da li će, koga, gdje i kad oduvati, vrijeme će pokazati.