Ni 17 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma povratak još nije zaživio u selu Zavala, sa istoimenim srednjovjekovnim manastirom, koje je do rata pripadalo opštini Trebinje, a danas je u sastavu federalne opštine Ravno.

manastir zavala

Od prijeratnih više od stotinu stanovnika, u Zavali danas živi svega petoro povratnika, troje srpske i dvoje hrvatske nacionalnosti, kao i četiri manastirska kaluđera, pa selo, kako u šali kažu Zavaljani, gotovo da ima jednak broj seljaka i sveštenika.

Monah Vasilije, iguman manastira Zavala, bio je prvi povratnik u selo i oskrnavljeno, napola porušeno manastirsko zadanje.

"Uspjeli smo obnoviti crkvu uz pomoć jedne švedske nevladine organizacije i brojnih donatora i vjernika koji ovamo dolaze i daju svoj prilog Crkvi", kaže otac Vasilije, koji je u plodnom i nekada u cijelosti obrađenom dijelu Popovog polja podno ovog sela jedini obradio komad zemlje i u njemu podigao vinograd.

Osim ovog vinograda, u polju se zeleni samo još jedna slična parcela pod vinovom lozom, koju je uz njegovu pomoć podigla porodica Vukanović, od koje su, nakon smrti domaćina Stevana, ostali supruga Mila, koja je danas slijepa i zavisi od tuđe pomoći, i sin Milan.

"Na jedvite smo jade dobili i donaciju za popravku kuće, preko holandske vlade, ali smo prethodno bukvalno krpili od onoga što je ostalo porušeno i što smo mogli sakupiti, da bismo danas došli do nekog skromnog imetka i nešto stoke, tek toliko da preživimo", kaže Milan.

Sa komšijama Hrvatima Srbi danas žive u slozi, iako je, kaže Milan, i njih ostalo samo dvoje staraca, pa je selo i usred dana tiho, sa tek ponekim oglašavanjem stoke koja se u polju napasa, bez bojazni da će obrstiti komšijsko povrće ili vinograd.

Otac Vasilije kaže da se zimi, na Vavedenje presvete Bogorodice, i ljeti, o Petrovdanu, ovdje sakupi veliki broj ljudi, ali i da bi ova čudotvorna pećina, koja je vijekovima čuvala manastir, pećina Vjetrenica i brojne ljepote ovoga kraja, mogle postati turistička, a prevenstveno hodočasnička destinacija. Nezavisne/V.D