Koristeći najsavremeniju metodu laserskog mapiranja, naučnici su napravili detaljnu kartu udaljenog regiona Hondurasa, za koju veruju da otkriva legendarni nestali centralnoamerički Eldorado.

250482_beli-grad-2_ff

Naučnici Univerziteta u Hjustonu i Nacionalnog centra za lasersko mapiranje iz vazduha (NCALM) nadletali su region Moskitija u malom avionu iz koga su ispaljivali milijarde laserskih zraka na zemlju da bi napravili trodimenzionalnu digitalnu mapu topologije predela pod džunglom.

Pošto su analizirali prikupljene podatke, otkrili su promene na tlu koje su delo ljudskih ruku i za koje veruju da su ostaci lokaliteta Sjudad Blanka (Beli grad), zaboravljenog gradskog trga s piramidama koji je progutala džungla.

beli grad

Lengenda kaže da je “Beli grad” bogat zlatom, zbog čega je bio meta mnogih istraživača i lovaca na blago otkako ga je konkistador Ernando Kortes prvi put spomenuo u pismu koje je 1526. poslao španskom kralju Karlu V.

Inspirisan ovom legendom, snimatelj Stiven Elkins potražio je podršku privatnih investitora koji bi bili spremni da finansiraju rad njegovog tima, odnosno korišćenje njihove tehnologije mapiranja za izradu mape šumovitih predela Moskitije.

Tim je napravio više od četiri milijarde snimaka tokom projekta koji je trajao nedelju dana. Poput hajtek verzije sonara, svetlosni zraci pogađaju tlo i vraćaju se do letelice, omogućavajući naučnicima da naprave trodimenzionalnu digitalnu mapu topologije okruženja.

Podaci su stigli do Bila Kartera, inženjera sa Univerzuiteta u Hjustonu, koji radi zajedno sa NCLAM. On je u džungli otkrio naznake nečega što liči na strukture napravljene ljudskom rukom.

- Ja sam trenutno jedina osoba na svetu koja zna da postoje te ruševine - rekao je Karter, opisujući kako se osećao kada je video ravne linije i uglove na trodimenzionalnoj mapi.

Ukoliko se potvrdi da je ovaj grad zaista postojao, otkriće "Belog grada" moći će da se uporedi sa otkrićem poznatih zaboravljenih lokaliteta poput Maču Pikčua, koji je zapadnom svetu 1911. predstavio američki istoričar Hajram Bingam. BLIC