Manastir Zavala nalazi se na rubu Popovog polja, podno planine Ostrog. Pouzdanih podataka o vremenu njegovog nastanka za sada nema.
Prema narodnoj tradiciji postanak crkve Vavedenja Presvete Bogorodice vezuje se za prvog hrišćanskog cara Konstantina koji je nakon izgradnje velike crkve u Slanom stigao u Zavalu i vidjevši da je stanovništvo pobožno odlučio da i tu sagradi hram.

Najstariji pisani dokument iz 1514. godine je potvrda o prodaji vinograda Serafijonu, igumanu manastirskom. Manastiru je dat ferman da se obnovi trošna crkva njegova 1587. godine, uz uslov da crkva ne smije biti veća nego ranije. Manastir je imao bogatu zbirku koja je uništena u ustaškim zlodjelima tokom Drugog svjetskog rata.
Specifičnost arhitektonskog rješenja crkve Vavedenja Presvete Bogorodice uslovljena je njenim položajem koji ostavlja utisak isposničkog monaškog prebivališta. Svojom sjevernom stranom crkva je podvučena pod stijenu koja velikim dijelom čini njen sjeverni zid. Spolja hram ima jednobrodnu osnovu završenu polukružnom apsidom na istoku dok je unutrašnjost složenije riješena. Unutrašnjost crkve je 1619. godine freskama ukrasio veliki srpski slikar 17 vijeka, hilandarski monah Georgije Mitrofanović, U manastiru Zavala iskušenik je bio Sveti Vasilije Ostroški koji je rođen u obližnjem selu Mrkonjići.