U organizaciji Ministrstva za boračko invalidsku zaštitu Republike Srpske danas je u Trebinju održana javna rasprava o Nacrtu zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske. „Visina osnovice za porodičnu i ličnu invalidninu i njeno usklađivanje sa prosječnim ličnim dohotkom te banjska rehabilitacija boraca I i II kategorije ključne su primjedbe boračkih kategorija Istočne Hercegovine koje će biti razmatrane da bi se poboljšao položaj ove kategorije stanovništva“, izjavio je danas u Trebinju pomoćnik ministra boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Duško Milunović.

Milunović je rekao da osnovica nije upitna i njena visina od 500 KM nije mijenjana u posljednje tri godine, ali je evidentno da ni prosječne plate za to vrijeme nisu rasle. Prema njegovim riječima, ta odredba je pogrešno shvaćena i osnovica od 500 KM koju je ustanovila Vlada RS ne može se odnositi na raspoloživa sredstva. "Nacrt zakona nema restriktivnih odredbi. Pokušali smo da poboljšamo položaj boračke populacije i da sredstva koja su na raspolaganju raspodijelimo na pravedniji način nego što je to bilo do sada", naglasio je Milunović. "Do sada je bilo utvrđeno da se garantovanom osnovom zaštite samo porodice poginulih boraca. Međutim u posljednjim razgovorima sa nevladinim organizacijama obezbijeđeno je da i ratni vojni invalidi koji su stekli invalidsku penziju po tom osnovu budu zadržani u Fondu PIO. Takvih korisnika ima oko 1.700", kaže Milunović.
On je rekao da će za oko 5.600 korisnika koji će izgubiti garantni osnov biti izvršeno poravnanje za pet grupa najnižih penzija, te da će sredstva koja preostanu biti prebačena u oblast boračko-invalidsake zaštite.
Milunović je kazao da je u sistemu PIO prema postojećem Zakonu naknadu za angažovanje u odrbambeno-otadžbinskom ratu imao samo određeni broj boraca, oko 29.000, i to oni koji su se penzionisali po osnovu rada i koji su primali naknadu do garantnog osnova, dok je novim zakonom predviđeno pravednije rješenje da se odredi borački dodatak na godišnjem i mjesečnom nivou. "Na ovaj način bi zaštitili demobilisane borce određene starosne dobi čime bi u sistemu, ako bi starosna granica bila 63 godine, bilo oko 15 000 novih boraca koji nisu imali priliku da imaju i dan radnog staža, a samim tim ni da steknu penziju", pojasnio je Milunović.
Kada su u pitanju nezaposleni demobilisani borci kojih ima oko 33.000, on je rekao da je nacrt zakona predvidio i stimulans pri njihovom zapošljavanju i to kroz posebne programe Vlade, stimulisanjem poslodavaca i samozapošljavanjem. "Ovim zakonom bilo bi regulisano pravo prednosti za djecu vojnih invalida od prve do četvrte kategorije pri upisu u obrazovne ustanove, dodjeljivanju stipendija i smještaju u studentske domove", rekao je Milunović i dodao da odredbom Nacrta ovog zakona članovi porodica umrlog vojnog invalida od I do IV kategorije stiču pravo na porodičnu penziju bezuslovno, bez utvrđivanja uzročno-posljedične veze.

"Do sada su invalidnine dodjeljivane samo za prvu i drugu kategoriju vojnih invalida i to uz obavezno utvrđivanje uzročno-posljedične veze", pojasnio je Milunović.
Zakonom je, kazao je on, između ostalog prezicirano da supruge poginulih boraca i vojnih invalida mlađe od 45 godina, i nakon što su izgubile pravo na porodičnu invalidninu završetkom školovanja djece, nastavljaju da koriste to pravo .
Na javnoj raspravi, koja je bila veoma žučna, predstavnici boračkih kategorija izrazili su nezadovoljstvo pojedinim odredbama Nacrta zakona, među kojima je glavna bila obračunavanje osnovice.
Vojin Gušić, član Predsjedništva BORS-a regije Istočne Hercegovine, kaže da se borci ove regije ne slažu sa osnovicom jer je ona vezana uz raspoloživa sredstva i traže da ona bude vezana uz prosječnu platu.
Borci su zatražili da se Zakon o zapošljavanju unese i usaglasi sa Zakonom o radu kako bi poslodavci poštovali prioritetno zapošljavanje boračkih kategorija. Javnoj raspravi, osim predstavnika resornog ministarstva, prisustvovali su članovi boračkih organizacija iz Istočne Hercegovine i ostalih nevladinih organizacija iz regije.

(www.trebinje.rs.ba)