Direktor Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske Slobodan Nagradić rekao je danas da BiH ništa nije uradila na sprovođenju Konvencije o evropskim pejzažima koju je potpisala 2010. godine.
Nagradić kaže da je važno da se zaštite neki pejzaži i predjeli da bi se očuvale raznolikosti posebne vrste u prirodi, kao i da se neki krajolici prilagode u turističke svrhe, jer je to međunarodna obaveza BiH.
Uoči dvodnevne radionica o primjeni Konvencije, koja je počela danas u Trebinju, Nagradić je rekao novinarima da ne želi da komentariše zašto je neko potpisao Konvenciju "bez stavljanja ikakve rezerve na nju i nakon toga digao ruke".
"Sada je došlo na red pitanje zašto do sada BiH nije učinila ništa u vezi s tim", naglasio je Nagradić i dodao da se Konvencija ne tiče svakodnevnog života ljudi i da je zbog toga neko u BiH procijenio da su važnija druga pitanja kojima je i posvećivao veću pažnju.
Govoreći o radionici, Nagradić je rekao da je Zavod, kao jedan od organizatora, smatra da je najbolje da predstavnici zemalja iz okruženja ljudima iz BiH održe seriju predavanja o tome šta je ta evropska konvencija, koje su obaveze potpisnica i kako se pravi izvještaj o rezultatima njene implementacije.
Načelnik Odjeljenja za prirodno nasljeđe Republike Srpske Dragan Kovačević izrazio je nadu da će u okviru ovog skupa od kolega iz regiona i predstavnika iz Savjeta Evrope koji se bave zaštitom pejzaža dobiti osnovne smjernice na koji način da se izvrši identifikacija i klasifikacija pejzaža kako bi se to primijenilo u prostorno-planskim dokumentima.
"Činjenica je da je Republika Srpska kroz svoju prostorno-plansku dokumentaciju pokušala da pejzaž kao vrijednost uvrsti u tu dokumentaciju i na neki način joj da značaj, ali nedovoljno, jer zakonska i podzakonska dokumenta nisu dala dovoljno smjernica kako se to radi", kaže Kovačević.
On ističe da se neki zakoni u Republici Srpskoj bave identifikacijom pejzaža.
"Radeći Zakon o zaštiti prirode sa nadležnim ministarstvom, identifikovali smo pejzaž kao vrijednost i imamo područja koja mogu biti zaštićeni prirodni odnosno kulturni pejzaži", rekao je Kovačević.
Pomoćnik ministra zaštite životne sredine Srbije Biljana Filipović Đušić kaže da je Srbija, između ostalog, donijela pravilnik o karakterizaciji predjela, akcioni plan o primjeni Evropske konvencije o predjelu i uradili dva pilot projekta.
"Ova konvencija ujedinjuje prirodno i kulturno nasleđe i opominje nas da su predeli zajedničko bogatstvo, koje ne samo da moramo čuvati i na neki način konzervirati, već da treba težiti da se oni ekonomski valorizuju", kaže Đušićeva.
U radionici učestvuju državni službenici, predstavnici lokalnih i regionalnih vlasti, univerziteta, stručnjaci, te predstavnici vladinih i nevladinih organizacija koji rade na području pejzaža i održivog upravljanja, uključujući dimenzije životne sredine, kulture, društva i ekonomije.
Radionicu organizuje Savjet Evrope u saradnji sa Republičkim zavodom za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa.
Šta Vi mislite o ovome?