Episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije rekao je da je Hercegovina prirodno gledano predivna regija, koja je upravo zbog ljudskog faktora često bila ne samo rajska dolina, već i dolina plača.
"Neobično je važno da Hercegovci razumiju da su različitosti dobre, ali podjele loše, te da nauče da drugačije od sebe ne doživljavaju kao opasnost i strano tijelo, već kao konstitutivni element svog sopstvenog bića", smatra vladika Grigorije.
Učestvujući na tribini pod nazivom "Šta je meni Hercegovina i gdje?", koja je održana sinoć u Puli u okviru 23. Sajma knjiga u Istri, vladika Grigorije je rekao da je poznavanje različitosti neophodno i radi samospoznaje, jer "onaj ko poznaje samo sebe, zapravo ne poznaje ni samog sebe".
"Ova suštinska važnost drugoga, vidljiva je i u našim sukobima, čije nerijetko strašne razmjere zapravo upravo pokazuju da nam je do tog drugog stalo, te da makar podsvjesno osjećamo da su oni dio nas", dodao je vladika Grigorije.
Učesnici tribine leksikograf Vlaho Bogišić i glumac Goran Bogdan, te moderaror novinar i pisac Emir Imamović saglasili su se "po pitanju izvjesne neodredivosti i tajnovitosti Hercegovine i njenih granica", navodi se na sajtu Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske.
Bogišić je Hercegovine nazvao "dubinskom, reljefno-nevidljivom, ponornicom", a Bogdan "najnepoznatijim dijelom Evrope".
Granica Hercegovine, smatra Bogišić, često se željela predstaviti kao prelaz iz mletačkog svijeta i kulture na neki niži stepen, ali se kultura ove regije pokazala i te kako urbanom i dostojnom poređenja sa onim, na prvi pogled, znamenitijim.
Sagovornici su se složili da "Hercegovina i Hercegovci umiju naoko izgledati grubo, dok se ispod površine zapravo krije i te kako mnogo suptilnosti i izobilje drugih kvaliteta".
Sve izrečene kritičke opaske imale su cilj da pomognu da obilje kvaliteta, nesporno prisutnih u Hercegovini i Hercegovcima, što lakše izađu na vidjelo i donesu brojne plodove, navodi se na sajtu Eparhije.
Šta Vi mislite o ovome?