Priređena promocija knjige „Dužd krševite gorske Venecije“ Čeda Baćevića

U kafe baru „Markan“ održana je promocija knjige „Dužd krševite gorske Venecije“ Čeda Baćevića, koja je samo jedna u nizu knjiga ovog autora koja predstavlja Staru Hercegovinu i Crnu Goru.

Knjigu je nazvao onako kako je vladiku Rada nazvao književnik i diplomata Ljubo Nenadović 1851. godine prilikom njihovog susreta, kada je došao u Veneciju tražeći lijek svom narušenom zdravlju.

U knjizi „Dužd krševite gorske Venecije“ ima dosta anegdota, kratkih priča, zapisa o Njegošu u kojim se vidi da je on čovjek od krvi i mesa, a u isto vrijeme i vladika, filozof, veliki pjesnik. Drugi dio knjige čine četiri pjesme - jedna lirska posvećena Njegošu i tri epske.

„Ovo je jedan mali omaž našem besmrtnom pjesniku, najvećem kojeg je slovenski jug iznjedrio“, rekao je Baćević.

U ovoj knjizi se vidi i odnos muslimana prema Njegošu koji je bio pun poštovanja i uvažavanja, dok sada mnogi žele da iskrive sliku o njemu kao državniku i pjesniku. A davno je rečeno da je on pisao na nekom velikom jeziku da bi bio daleko poznatiji.

“On je toliko velik da mu ne može nauditi ništa, pa ni srbomrzitelji, a ni ovi drugi, a to znači da on prevazilazi sve granice i ostaje za sva vremena“, istakao je Baćević.

Za Baćevića je Stara Hercegovina „Bašta sljezove boje“, aludirajući na Branka Ćopića, koji je za njega neiscrpna inspiracija.

Na promociji je govorio i novinar i publicista Gojko Knežević, koji je istakao da je sa malim brojem anegdota Baćević istakao Njegoševu veličinu.

„Veoma važan je pristup anegdoti kod Baćevića, jer je on obrađuje, oblikuje, skraćuje, izoštrava i na jedan tanan način, ne umanjujući njenu originalnost, prepriča čitaocima“, kazao je Knežević.

Na promociji je učestvovao i književnik Velibor Šipovac, koji je govorio o stvaralaštvu Čeda Baćevića.

Čedo Baćević je praunuk čuvenog vojvode Maksima Baćevića, koji je poginuo pored Gluve smokve.

Na književnoj sceni, Baćević se javio sa zbirkom pjesama „Vidalište“, nakon  čega je objavio još dvije zbirke pjesama, ali se od 1993. godine najviše bavi izučavanjem tradicije Stare Hercegovine i Crne Gore kroz kratke priče i anegdote.

Književno veče je organizovalo Zavičajno udruženje Crnogoraca u Hercegovine "Petar II Petrović Njegoš“.