Prema podacima iz Informacije o stanju bezbednosti u BiH u 2016. u toj državi, pored vjerskog, kako se tvrdi, je "vidno prisutan" i etnički/nacionalni ekstremizam, a među nosiocima takve vrste radikalizma sa povremenim nasilnim manifestacijama izdvojeno je nekoliko "ravnogorskih pokreta, sljedbenika ideologije četničkog pokreta iz Drugog svjetskog rata", prenio je sarajevski portal Kliks.

cetnik

Inače, ova Informacija Ministarstva bezbjednosti naći će se pred državnim parlamentarcima 25. oktobra.

Pozivajući se na podatke iz Informacije Ministarstva bezbjednosti BiH, ovaj portal navodi da je riječ o "ideološki istovjetno koncipiranim organizacijama koje su, tvrdi se takođe, sebi za cilj postavile ujedinjenje svih ravnogorskih pokreta, između ostalog, i radi opstrukcija evroatlantskih integracija te države.

"Među nosiocima takve vrste radikalizma s povremenim nasilnim manifestacijama izdiferencirano je nekoliko ravnogorskih pokreta koji su sljedbenici ideologije četničkog pokreta iz Drugog svjetskog rata. To su ideološki istovjetno koncipirane organizacije koje su, pored agresivnog negiranja legitimnosti države BiH i opstrukcija evroatlantskih integracija, postavile sebi za cilj ujedinjenje svih ravnogorskih pokreta", navodi se u informaciji tog ministarstva.

Navodi se i da ravnogorski pokreti imaju negativan uticaj na bezbjednosno okruženje u BiH jer su "pojedini njihovi lideri prilikom javnih govora pozivali na nacionalnu i vjersku netrpeljivost, negiranje BiH, te iznosili naglašeno radikalne stavove".

Poseban bezbjednosni izazov za BiH je, navodi se dalje, i povratak državljana te zemlje koji su se na ratištima u Ukrajini i dijelu Sirije, pod kontrolom snaga Bašara al Asada, borili kao dobrovoljci i plaćenici.

U Informaciji stoji da je broj odlazaka državljana BiH na ratišta u Siriji i Iraku smanjen krajem 2015. godine, da bi u 2016. godini, kako se tvrdi, bio evidentiran samo jedan odlazak državljanke BiH koja je u Siriju otišla radi sklapanja braka sa dobrovoljcem porijeklom iz Srbije.

"U BiH se nalaze osobe koje podržavaju takve odlaske, mada ne preduzimaju konkretne aktivnosti da bi se pridružili bh. dobrovoljcima, što u velikoj mjeri otkriva važnost fenomena radikalizacije i posljedica koje mogu iz toga proizaći. Pored sigurnosnih elemenata koji proističu iz odlaska dobrovoljaca državljana BiH u Siriju i Irak, poseban izazov za BiH predstavlja i povratak navedenih osoba u našu zemlju, te aktivnosti koje sprovode nakon povratka", navodi se u Informaciji.

Bezbjednosne službe BiH, navodi se dalje u Informaciji, ne raspolažu informacijama da povratnici sa sirijsko-iračkog ratišta planiraju izvršenje nezakonitih aktivnosti, ali su oni i dalje značajan sigurnosni izazov za državu.

"S obzirom na to da je većina dobrovoljaca na području Sirije i Iraka bila izložena dodatnoj radikalizaciji te da su stekli vojne vještine u direktnom učešću u borbenim aktivnostima u Siriji i Iraku, nakon čega su se vratili u BiH, ne može se sa sigurnošću isključiti njihovo eventualno nezakonito djelovanje. Naime, manji broj povratnika sa sirijskog ratišta su vrlo agresivni sljedbenici i promoteri ideologije IDIL-a, što može predstavljati ozbiljniju sigurnosnu prijetnju u narednom periodu", piše u Informaciji.

Ističe se da je djelovanje radikalnih selefijskih grupacija nastavljeno i nakon objavljivanja Uputstva Islamske zajednice u BiH da zatvori nelegalne džemate, odnosno paradžemate.

Ministarstvo podsjeća da je cjelokupan proces tokom 2016. godine izazvao negativne reakcije među pojedinim liderima i sljedbenicima radikalnog selefizma na području BiH.

"Pojedini selefijski paradžemati koji djeluju u BiH izdiferencirani su kao žarišta ekstremizma i radikalizma. Istupi čelnika ovih paradžemata tokom 2016. godine, kao i podrška stavovima njihovih članova, povremeno su ozbiljno uticali na mogućnost njihovog radikalnijeg ponašanja pa i izvođenja nasilnih akata", navodi, između ostalog, Ministarstvo bezbjednosti BiH.