Jesti slaninu - DA ili ne!?

Neki je kude, neki je hvale. Dok neki čeznu za njom, ali je izbjegavaju kako bi sačuvali dobro zdravlje i liniju, drugi je bez griže savjesti jedu gotovo svakodnevno, tvrdeći da je zdrava. Ko je u pravu?

Oni koji je kude imaju pravo samo da je ne treba pretjerano jesti, kao ni druge namirnice. Ako pripadate grupi onih koji jedu slaninu, treba da znate da u ovoj priči mislimo na domaću slaninu, od provjerenih proizvođača i bez pojačivača ukusa, a ne na industrijsku.

Tek u tim okolnostima možemo govoriti o njenim potencijalnim benefitima.

Uprkos tome što mnogi misle da je štetna za srce, nekoliko istraživanja je potvrdilo da ona sadrži korisne omega-3 masne kiseline koje zapravo štite kardiovaskularni sistem. To je jedan od razloga zbog kojih su mnoge studije pokazale da je slanina u umjerenim količinama u svakodnevnoj ishrani smanjuje pritisak i nivo šećera u krvi, što pomaže u prevenciji dijabetesa, srčanih bolesti, moždanog i srčanog udara.

Slanina je bogata i kalijumom, ključnim mineralom za regulaciju krvnog pritiska, a bogat je izvor kvalitetnih proteina koji pomažu u održavanju optimalnog nivoa energije i izgradnji mišićnog tkiva.

Slanina je i dobar izvor cinka, koji je potreban za zdrav imuni sistem, rast i obnavljanje mišićnog tkiva, kao i ravnotežu hormona u organizmu.

Sadrži i kolin, koji je ključan za očuvanje pamćenja.

Brojna naučna istraživanja su pokazala da svakodnevni unos namirnica koje sadrže kolin vremenom smanjuje rizik za slabljenje pamćenja.

Puna je vitamina. Slanina je puna esencijalnih B vitamina, koji su nam potrebni za održavanje imunološkog sistema. Sadrži 65 posto preporučenog dnevnog unosa tiamina, 47 posto niacina, 38 posto vitamina B12 i 36 posto cinka.

Umjesto da koristite multivitamine, jedite slaninu.

Bjelančevine su ključni sastojak zdrave ishrane, a slanina je puna bjelančevina.

Slanina je prirodni antidepresiv: istraživanja su pokazala da umami, takozvani peti ukus, poznat i kao „ukus za uživanje“, poboljšava raspoloženje i osjećaj zadovoljstva i smanjuje nivo stresa.

Slanina je bogata zasićenim mastima, što znači da ćete duže biti siti nego da se najedete ugljikohidrata. Ako umirete od gladi, slobodno pojedite malo slanine i izdržaćete od doručka do ručka ili od ručka do večere.

U slanini ima samo dva odsto loših nezasićenih masti, a mononezasićenih masnih kiselina ima tri puta više nego što ih ima u morskim plodovima.

Suprotno mišljenju, ne goje nas masti, već ugljeni hidrati. Nauka potvrđuje da uz ishranu sa smanjenim udjelom ugljenih hidrata možete smršaviti.

Mnogi misle da nam ugljeni hidrati pružaju energiju, što nije istina. Čak su i naši preci energiju nadoknađivali mastima. Masti su mnogo djelotvorniji u održavanju energije.

Izbjegavajte ugljene hidrate, jedite slaninu!

Pri spomenu na slaninu, najčešće pomislimo na svinjsku. Ali, šta je s ljudima koji ne jedu svinjetinu? Problem riješen. Nabavite ćureću slaninu.

I na kraju: ništa ne može da izliječi mamurluk kao masna slanina i šoljica kafe.

Znači: Slanina za doručak? Može! Slanina za ručak? Može! Slanina za večeru? Može! Slanina uvijek zvuči dobro, bez obzira na doba dana.

A šta o slanini kažu Zdravka i Zorka?