Trebinjka Milana Babić, prof. srpskog jezika i dipl. teolog, predsjednik Književnog udruženja „Susret“ Trebinje i pomoćnik glavnog urednika na sajtu Stanje stvari, eksluzivno za TrebinjeLive.info govori o svojim planovima na podizanju kulturnog nivoa grada i skorom dolasku vrhunskih ruskih umjetnika u Dučićev grad.

milana babic

U Trebinje dolaze ruski umjetnici viskog nivoa, kako Vam je pošlo za rukom da ih dovedete?

Moj prijatelj Veselin Konatar, docent na Fakultetu za pravno-političke studije u Novom Sadu, prije tri godine u Rusiji me je upoznao sa glumačkim tandemom Maljceva–Nazarov. Tada mi je izgledalo nemoguće da dođu ovdje, ali, eto, uspeli smo. S Božijom pomoći.

Kada su prvi put gostovali u Trebinju s filmom „Djeda i ja” za Trebinje je to bilo veliko iznenađenje. Tad sam morala da tražim sponzore kako bih omogućila da ulaz bude besplatan, a sada sam dobila pomoć Grada Trebinja i predstava „Ruski karakter” biće centralni događaj u okviru Manifestacije „Trebinjsko kulturno ljeto”.

Moram da se posebno zahvalim gospodinu Dragoslavu Banjku koji mi je puno pomogao. On je odmah prepoznao o kakvim umjetnicima se radi i koliko će njihov dolazak doprinijeti podizanju kulturnog života našeg grada.

Ljudmila Maljceva i Jurij Nazarov Ljudmila Maljceva i Jurij Nazarov

O kakvoj predstavi se radi?

U pitanju je literarno-muzički program po motivima iz djela Gogolja, Puškina, Ljeskova, Dostojevskog, Cvjetajeve, Gumiljeva, Jesenjina, Šolohova, Visockog .

U programu učestvuju narodni umjetnik Rusije Jurij Nazarov, zaslužna glumica i dobitnica Gramate predsjednika Putina Ljudmila Maljceva i jedna od vodećih glumica Teatra na Taganki, poetesa i slikar, Polina Nečitajlo.

O kakvim umjetnicima se radi najbolje će vam reći Rusi koji žive u Trebinju. Olga Bodrušić, profesor voiline, mi je rekla ovako: „Milana, to što dovodiš Nazarova ovdje to je isto kao da dovodiš Kusturica u Rusiju!”. Nazarov je glumio u filmovima Tarkovskog, u svjetski priznatom filmu „Andrej Rubljov” glumio je dva lika.

Uz ovaj događaj, nekoliko dana prije predstave, 26. jula, prirediću izložbu slika čuvenog ruskog akademskog slikara i pjesnika Dmitrija Nečitajla „Svetinje ruskih i srpskih zemalja”.

Dmitrij Necitajlo Dmitrij Nečitajlo

Recite nam nešto više o izložbi i njenom autoru!? 

Zaslužni umjetnik Rusije Dmitrij Nečitajlo sin je narodnog umjetnika Rusije, akademskog slikara Vasilija Nečitajla i narodne umjetnice Rusije akademske slikarke Marije Savčenkove. Dakle, oba roditelja su nosioci prestižnih titula. Dmitrij je član MSU, takođe je član i Saveza pisaca Rusije, objavio je knjige „Solovke”, „Kudijar”, a knjiga „Album” proglašena je za najbolju knjigu godine. Posebna ličnost, autentična, snažnog karaktera, bogat kolorista koji slika na licu mjesta.

Vaša kamera ga je ovjekovječila prošle godine kada je slikao na trebinjskom mostu.

Dmitrij Nečitajlo je jedan od onih asketskih duhova koji neprekidno tragaju kroz svoju umjetnost. Ujedno, u njegovim slikama nalazite smirenost pravoslavnog čovjeka, on slikanje počinje i završava molitvom i to se osjeti na svakoj slici, u svakom treptaju kojim zrači njegov likovni izraz. Ove slike su u stvari svjedočanstva njegovih hodočašća, obilasci ruskih i srpskih svetinja i slavljenje svetosti života.

Radite mnogo toga, aktivno sarađujete sa rusko- srpskim udruženjima na području Balkana, šta vas je motivisalo da krenete u tako veliku priču?

Polina Necitajlo Polina Nečitajlo

U radu sa djecom u školi pokušavam da ih usmjerim na pravi put, da postanu dobri ljudi, da rano dobiju svijest da je život borba i čudesan dar Božiji. Da bih im ukazala na stazu kojom treba da idu često im predočavam kakvi ne treba da budu, i, kako ne bih svoje djelovanje svela samo na kritiku postojećeg stanja, odlučila sam da im svojim primjerom ukažem na to koliko može uraditi čovjek koji ima ideju, plan i volju da ostvari naumljeno. Moje djelovanje usmjereno je ka tome da djeca budu svjesna da pripadaju jednoj bogatoj kulturi, narodu koji ima čime da se ponosi.

U uslovima kada se srpski narod nalazi pred dvostrukim pritiskom, unutrašnjim i spoljašnjim, jako je bitno da đaci postanu svjesni značaja srpskog jezika i kulture. Svi procesi počinju i završavaju se u jeziku. Dolazak ruskih glumaca svjetskog ranga najprije je namjenjen omladini kako bi oni osjetili čari, ljepotu ruskog jezika, njegovog poetskog i pjesničkog izraza; snagu ruske pravoslavne kulture, koja je tako bliska našoj. Poslije prvog dolaska ruskih umjetnika djeca su bila oduševljena, svojim bićem su jasno shvatili šta prava umjetnost može da pruži i uzbuđeno su me pitali da li će glumci opet doći.

Djeci se nudi samo jedna kulturna matrica kroz masmedije i oni u stvari nemaju pravog izbora. Moj cilj je da im skrenem pažnju na autentične vrijednosti srpske i uopšte pravoslavne kulture i to pokušavam da uradim na jedan atraktivan način.

Prava umjetnost ispunjava i opčinjava, ali ona nije napadna i nametljiva i stoga je teže doći do nje, jer put do istinske umjetnosti traži učešće i samosvojnost. Sada se djeci nude neki gotovi instant proizvodi gdje svi teže da budu „u trendu” potrošačke kulture. Taj put djecu, u konačnici, ostavlja iskorištene, prevarene i otuđene jedne od drugih.

Umjesto individualizma pokušavam da im ukažem na ljepotu života u zajednici, ljepotu života gdje osjećaš korijen, veze sa generacijama prije sebe.

Planovi?

Planovi su mnogi, ne bih sve da otkrivam samo ću reći dio: ruski balet, rusko-srpske večeri poezije, sport kao fizička i duhovna disciplina, međunarodna takmičenja...

Krajem avgusta jedna veče u Muzeju Hercegovine biće posvećena mom velikom prijatelju, divnom pjesniku i pripovjedaču, ženi koja je oplemenila ovaj grad radeći sa generacijama i generacijama djece – Olgici Cice.