Na osnovu dostupnih istorijskih podataka možemo zaključiti da je trebinjski Kastel današnje obrise dobio 1706. godine po naređenju sultana, koji je za izvršioca svoje naredbe odredio trebinjskog komandanta Kasum-pašu i Ahmed-agu, bosanskog vezira.

revitalizacija stari grad trebinje (1)

Preredio Ninoslav Ilić, arhitekta

Pomoć prilikom gradnje pružali su i dubrovački neimari. Na Ban viru radovi su se povremeno odvijali i tokom 1710.,1711., 1714., 1719., 1721. godine.

Godine 1715. završena je gradnja hendeka oko Starog grada, dok gradski bedemi svoj finalni oblik i izgled dobijaju 1721. godine.

Bedemi su bili učvršćeni sa Salihovića tabijom na sjeveru, Hadžismajlovića kulom sa pokretnim drvenim mostom, koja je čuvala ulaz u Stari grad na zapadu, na mjestu gdje se luk bedema lomi prema jugu nailazimo na Landrovića tabiju, a bedem se na obali trebišnjice završavao Ćatovića tabijom.

revitalizacija stari grad trebinje (1)

Na mjestu gdje se sa južne strane danas ulazi u Stari grad bila su dva mala otvora sa vratima na kojima je stajala straža, ali kojima se spolja nije moglo prići.

Ispod Landrovića tabije je bila tamnica, a u neposrednoj blizini bila je i barutana.

Kastel je imao i dva manja otvora prema rijeci Trebišnjici i služila su za pristupanje čamaca i skela.

Na osnovu dostupnih digitalizovanih katastarskih / geodetskih podloga, obezbijeđenih od strane investitora, izrađen je projekat revitalizacije prve faze trebinjskog Kastela koji se bavio parternim rješenjem popločavanja, ali i pitanjima revitalizacije postojeće fizičke strukture na nivou fasada, fasadnih otvora i krovova.

Projektnim zadatkom naglašena je potreba zamjene asfaltnih površina odgovarajućim popločanjem, kako bi se Starom gradu povratila odgovarajuća ambijentalna vrijednost, koja je vremenom degradirana.

revitalizacija stari grad trebinje (1)

Glavna karakteristika mreže postojećih ulica jesu uski ulični profili, nepravilnih geometrijskih oblika, pri čemu dominira ivična gradnja kamenih objekata kojima se pristupa direktno sa ulice ili iz manjih ograđenih avlija.

Iako je trebinjski Kastel proglašen zaštićenim spomenikom kulture 24.1.1951. godine, ova ambijentalna cjelina nije bila pod odgovarajučim nadzorom, pa je fizička struktura pretrpila brojne izmjene, koje nisu uvijek bile rađene na odgovarajući način, te su nekada direkno uticale na njegovu degradaciju.

revitalizacija stari grad trebinje (1)

Ove intervencije su jasno vidljive ne samo na nivou fasada i krovova, već i na nivou infrastrukture.

Ulice u Starom gradu su asfaltirane 80-ih godina 20. vijeka, što s obzirom na lokaciju predstavlja neprihvatljiv način tretiranja partera.

revitalizacija stari grad trebinje (1)

Popločavanje otvorenih javnih prostora je sprovedeno na više manjih površina i ove intervencije su rađene sporadično i na nivou mikro lokacija.

Važno je napomenuti da ulice Starog grada izvorno nisu bile ni popločavane ni kaldrmisane, već su bile nasute šljunkom, te kao takve predstavljale splet makadamskih površina.

revitalizacija stari grad trebinje (1)

Koncepcija oživljavanja Starog grada zasniva se na obogaćivanju sadržaja kojima se postiže veći stepen atraktivnosti, prije svega, turističke ponude, afirmiše bogata materijalana baština, ali i povećava kvalitet života stanovnika.

Stari grad se treba razvijati kao integrisana prostorna cjelina sa ostatkom centralnog gradskog područja.

revitalizacija stari grad trebinje (1)

Kroz proces revitalizacije se težilo stvaranju preduslova za veće afirmisanje djelatnosti koje odgovaraju i nisu u neskladu sa tradicijom i prirodom šireg područja.

Tokom rada na projektu revitalizacije posebna je pažnja posvećena ukupnom sastavu ukrasne dendoflore.

revitalizacija stari grad trebinje (1)

Iz toga razloga izabrani su nasadi koji pripadaju mediteranskom pojasu i imaju velike šanse da se kvalitetno adaptiraju na klimatske uslove koji vladaju na predmetnoj lokaciji.

revitalizacija stari grad trebinje (1)

A šta još radi naš sugrađanin Ninoslav Ilić, možete da saznate na njegovom blogu - OVDJE.