U Galeriji Kulturnog centra u Trebinju, večeras je promovisan roman "Radi ti, dijete, svoj posao", autora Momira Vasiljevića, koja je posvećena novomučeniku Vukašinu Mandrapi, koji je izgovorio riječi iz naslova knjige prije nego što ga je ustaša ubio u zloglasnom logoru Jasenovac.

radi ti, dijete, svoj posao knjiga trebinje promocija

Da bi napisao ovu knjigu, autor je prvo tražio blagoslov od Srpske pravoslavne crkve /SPC/, a nakon što ga je dobio bili su mu dostupni i arhivi SPC, zbog čega je posjetio i manastir Tvrdoš kako bi se upoznao sa istorijskom građom o stradanju u Prebilovcima i ostalim dijelovima Hercegovine.

Na osnovu toga, roman je zasnovan na autentičnih dokumentima i svjedočanstvima, koji su bili osnova za crkvenu kanonizaciju Vukašina Mandrape za svetitelja.

Vasiljević je sabrao na jednom mjestu sve činjenice koje je pronašao u stotinama drugih knjiga, vođen, kako je priznao, idejom Matije Bećkovića - da je Sveti Vukašin simbol stradanja Srba u 20. vijeku, te da iz tog razloga njegova žrtva treba da bude obrazložena.

"Ovo je i jedan zbornik koji ilustruje srpsku žrtvu od 1900. do 90-ih godina prošlog vijeka, unutar koga je napisano žitije o Svetom Vukašinu - njegova ličnost, odnos prema Bogu i ljudima", pojasnio je Vasiljević.

On je kazao da ga je pisanje ove knjige "koštalo teških muka i neizbrisivih tragova u duši i razmišljanjima", te da mu je drago što se ovo djelo našlo pred čitalačkom publikom.

Autor, kako je naveo, raduje se svakom dolasku u Hercegovinu i za naslovnu koricu knjige kaže da je ona namjenski pravljena i rađena je prema postojećim ikonama Svetog Vukašina, što predstavlja tipičan primjer Hercegovca.

Njegovo preosveštenstvo umirovljeni vladika zahumsko-hercegovački i primorski Atanasije, rekao je na promociji da Vukašinove riječi i danas odjekuju u ljudima, a da je ova knjiga slika jednog vremena sa svim neprilikama Srba, ne samo u Hercegovini.

Ovo je bila prva promocija ove knjige na teritoriju Republike Srpske.

Prije promocije prikazan je dokumentarni film "Pakao NDH" Veljka Đurića, direktora muzeja Genocida iz Beograda.