Borovu šumu, uz trebinjska prigradska naselja, moguće je spasiti od potpunog sušenja, potvrdili su rezultati Instituta za šumarstvo iz Beograda.

borovi

Nakon prvih simptoma sušenja, u aprilu, utvrđeno je da su dijelove, od ukupno 45 hektara, napale dvije vrste gljivica.

Pojačano prisustvo gljivičnih oboljenja, u nasadima starim od šezdeset do sedamdeset godina, zabilježeno je prvi put. Preporučeno je tretiranje hemijskim preparatima i fizičko uklanjanje.

Zbog kasnog otkrivanja oboljenja i blizine naselja, isljučena je zaštita bakarnim fungicidima.

- Izvršićemo detaljnu analizu i doznaku oboljelih stabala, a radićemo selektivno najlošija stabla, tako da se neće primijetiti - kaže Branko Tasovac, direktor Centra za gazdovanje kršom iz Trebinja.

Situacija, tvrde inženjeri, nije alarmantna, pa totalnu sječu prepoznatljivih trebinjskih zelenih oaza, kao krajnju mjeru, za sada isključuju.

Potvrdili su da je oboljenje stiglo iz primorskih dijelova Crne Gore i Hrvatske.

- Dolazi do sušenja iglica od vrha ka osnovi, a na kraju dolazi do totalnog sušenja - kaže Mirela Vasiljević, glavni inženjer za uzgoj i zaštitu šuma u Centru za gazdovanje kršom iz Trebinja.

Osim apelskog bora, gljivice tiriopsis halepensis i sareopsis sapina, djelimično su zahvatile i stabla čempresa. Prvi radovi očekuju se u drugoj polovini godine.

- S radovima mislimo krenuti krajem ljeta. Najpogodnije bi bilo poslove sječe raditi u jesen - ističe Tasovac.

Sušenje je najvidljivije na oko šesnaest hektara borove šume na Crkvini i na rubnim područjima šume u području Gučine i Aleksine Međe.