Na portalu "TrebinjeLive.info" su do sada u više navrata objavljivani članci iz oblasti turizma. Trudili smo se da ukažemo na greške i manjkavosti u radu Turističke organizacije Grada Trebinja, ali i da ukažemo šta bi trebalo uraditi da se turizam brže i bolje razvija.

sajt turisticke organizacije trebinja

Oduvijek je prezentacija turističkih potencijala bila jedna od ključnih argumenata i načina da se turisti opredijele za posjetu određenoj destinaciji.

Prije svega, mora se do perfekcije srediti i bitno jačim argumentima unaprijediti veb sajt i turistički prospekti. To je vrlo značajan posao koji se, u slučaju Turističke organizacije Grada Trebinja, pod hitno mora uraditi.

Ključno pitanje je - da li u Trebinju postoje dovoljno kvalifikovani turistički radnici koji bi navedeni posao mogli kvalitetno da urade. Po svoj prilici ne postoje, ali zato stručne ljude imaju veliki turistički centri kao što su Dubrovnik, Budva, Beograd.

sajt turisticke organizacije beograd Sajt Turističke organizacije Grada Beograda - tob.rs

Kao prvo, treba ozbiljno razmotriti mogućnost angažovanja iskusnog turističkog radnika koji bi taj posao znao da odradi. Ako, ipak, to nije moguće iz nekog razloga, trebinjski turistički radnici bi bar trebali da pogledaju veb sajtove većih turističkih centara, pa da od svakog preuzmu "pametne" ideje.

Ovom prilikom, ukazaćemo na jedan broj grešaka koje se nalaze na sajtu Turističke organizacije Grada Trebinja, a ujedno će predstaviti i kako bi to trebalo da bude urađeno.

Napominjemo, kada bismo istakli sve greške i neprecizne informacije, članak bi bio predugačak, pa ćemo ukazati samo na neke kao primjere.

Pa počnimo redom.

Postojeći dizajn veb prezentacije Turističke organizacije Grada Trebinja "www.trebinjeturizam.com" je veoma složen i nefunkcionalan, pa je potreban hitan redizajn, koji bi, za razliku od aktuelnog, bio i prilagodljiv za pametne uređaje poput mobilnih telefona, koji se sve više koriste u pretraživanju interneta.

jezici to tb

Kada se otvori početna strana sajta Turističke organizacije Grada Trebinja, u desnom uglu je istaknuto na kojim jezicima se sajt može pročitati. Međutim, nejasno je od kada su pisma "ćirilica" i "latinica" jezici. Nejasna je i skraćenica "RF", koju turistički radnici Trebinja predstavljaju kao ruski jezik.

Skraćenica za ruski jezik je "RU".

Na sajtu se, prilikom redizajna, mora omogućiti čitanje, pored sadašnjeg engleskog i ruskog, na bar još nekoliko stranih jezika kao što su njemački, italijanski, turski, grčki, francuski, korejski...

Jednostavnije bi bilo da se umjesto naziva jezika, postave zastavice država u kojima je taj jezik dominantan.

Kategorije u meniju su pogrešne i neadekvatne. Sve će vam biti jasno ako samo pogledate šta se nalazi ispod kategorija "Informacije", "Putujte", "Boravak" i "Probajte".

Navode se, između ostalog, i aerodromi. Pa se tako govori o aerodromu "Čilipi", bez naznake da je riječ o dubrovačkom aerodromu. Ne mislite valjda da putnici iz Južne Koreje ili Rusije znaju kako se koji aerodrom zove. Jednostavnije je staviti - dubrovački aerodrom "Čilipi".

Dalje, tekst koji se odnosi na istorijat Trebinja, treba izmijeniti shodno najnovijim istorijskim saznanjima. Informacije u tom tekstu su još iz vremena Titove Jugoslavije, a najnovije činjenice o našem gradu nisu uvažene.

Područje našeg grada se spominje mnogo prije nego u IX vijeku kako sada piše na sajtu Turističke organizacije, o čemu postoje istorijske činjenice koje su potvrđene u studijama više istaknutih stručnih naučnika iz različitih oblasti - arheologije, istorije, genetike...

Naselja na današnjem području Trebinja se javljaju još u neolitu, koji je na Balkanu počeo oko 5500. godine prije nove ere, a ne u 9. vijeku!

U kategoriji "Znamenitosti", potkategorija "Manastiri u Trebinju", na prvom mjestu nalazi se Hercegovačka Gračanica. Prvo, ovo niti je manastir, niti je najznačajniji. Značajniji su, valjda, manastiri Tvrdoš, Svetog Petra i Pavla, Duži, Zavala, Dobrićevo.

manastiri to tb

U opisu manastira Zavala i Tvrdoš nigdje se ne pominje Sveti Vasilije Ostroški i Tvrdoški, ali se zato u opisu manastira Zavala u tri rečenice od njih šest piše o tome ko ga je živopisao.

U opisu Petropavlovog manastira ne ističe se zašto je dobio to ime. Bitno je kazati da su Sveti Pavle i Sveti Petar boravili na ovom području i da je manastir i dobio ime u znak sjećanja na njihov boravak, o čemu svjedoče i mnogi dokazi, pa i pećina iznad manastira, u kojoj se nalazi izvor vode za koji se vjeruje da pomaže nerotkinjama i liječi očinji vid.

Dalje, u potkategoriji "Kulturno-istorijski spomenici", vjerovali ili ne, na prvom mjestu se nalazi spomenik Njegošu, podignut 1934. godine. Pa zar je to najvažniji kulturno-istorijski spomenik u našem gradu!?

U opisu Perovića mosta, ne navodi se zbog čega je preimenovan. Ovako se može pomisliti da su "objesni Srbi" preimenovali most da bi sakrili muslimanske tragove na ovim prostorima, a ne da su mostu vratili staro ime ugledne trebinjske porodice Perović, koja je islamizovana u vrijeme Osmanske vlasti i koja je, prema predanju, postala Arslanagić.

Posebno moramo napomenuti kardinalne greške u opisu tvrđave Klobuk. Kaže se da je to najstarija tvrđava na prostorima BiH. Da li je moguće da neko napiše ovako netačan podatak? Ova tvrđava se pominje tek u 9/10. vijeku, a za pojedine manastire na području našeg grada se tvrdi da su sagrađeni u prvim vijekovima hrišćanstva!?

Interesantna je i fotografija koja nema baš nikakve veze sa tvrđavom. Tako su turistički radnici, umjesto fotografije tvrđave Klobuk, uz prateći tekst stavili fotografiju spomen-kapele koja je izgrađena u pomen na 162 borca Hercegovačko-crnogorskog bataljona koji su poginuli 1915. godine.

klobuk sajt to tb

Zanimljivo je, nigdje se ne pominje pećina Vjetrenica. Neki će reći da nije na teritoriji sadašnjeg grada Trebinja. Ali, nisu ni manastiri Zavala i Dobrićevo. Vjeternica mora da bude naznačena na zvaničnom sajtu Turističke organizacije, jer je u blizini Trebinja i zaista je velika turistička atrakcija posebno zbog Čovječije ribice koja u njoj živi.

U kategoriji "Dešavanja" - potkategorija "Kulturne manifestacije", navode se i događaji koji se već godinama ne održavaju u našem gradu, poput "Sedmice stranog filma" u aprilu, "sajma knjiga", "Hertz festivala", manifestacije "Ljepše Trebinje, za ljepšu Srpsku"...

A tek u kategoriji "Putujte" - sve je pobrkano. Stavljeno je i što treba i što ne treba. Ukazaćemo na potkategoriju "Izleti i obilasci".

Čini se da pisac ove potkategorije na sajtu Turističke organizacije, iako bi trebao, ne zna razliku između izleta i obilaska!? Na sajtu se nalazi prijedlog za dva "izleta", ali, zamislite, nema posebnog obilaska u koji bi bili uključeni i  trebinjski manastiri, već organizovana grupa može da traži posjetu samo određenom manastiru po želji!?

obilazak to tb

U jednom danu mogu se, na primjer, obići manastiri Petropavlov, Duži i Tvrdoš, kao i kompleks Hercegovačka Gračanica i centar grada. Dok bi prijedlog drugog obilaska bio Tvrdoš, selo Mrkonjići, Vjetrenica, manastir Zavala i u povratku centar grada.

Ovo su obilasci za turiste koji dolaze na jedan dan u Trebinje.

Međutim, posljednjih godina sve je više turista koji dolaze na višednevni boravak u Trebinje. Njima, pored predložena dva obilaska, mogu se ponuditi i izleti u Dubrovnik, Boku kotorsku, kao i posjeta Mostaru i Blagaju.

Posebno, još jednom, uz moderan dizajn, ističemo da se sajt Turističke organizacije mora prilagoditi na što više jezika. Dobar primjer može da bude sajt "Međugorja", koji je preveden na čak 30 jezika.

Ali, nije potrebno samo da se prevede, nego i da se svakom tržištu posebno posveti. Ono što bi privuklo ruske turiste (pročitaj OVDJE) nije značajno za Engleze, Francuze… Zapadnom tržištu svakako, na njihovoj verziji jezika, treba isticati i to da je Trebinje bio prestoni grad Jelene Anžujske i da su se u našem gradu nalazili njeni dvori.

Austrijancima treba isticati građevine iz perioda kada su oni vladali našim krajevima. Isto se odnosi i na turske turiste.

Prezentacija Turističke organizacije uz sve mora da obiluje i kvalitetnim fotografijama. Aktuelne su, uglavnom, veoma stare, ne opisuju objekte dovoljno dobro, te se moraju pod hitno promijeniti.

U našem gradu postoji Foto-kino klub sa čijim članovima se može održati sastanak kako bi se postigao dogovor da urade nove fotografije koje će na najreprezentativniji način predstaviti naš grad široj javnosti.

manastir tvrdos

Običnim "guglanjem" pronašli smo fotografije odličnog kvaliteta, koje se ne mogu ni porediti sa onim na sajtu Turističke organizacije.

Vidjećemo šta će rukovodstvo Turističke organizacije uraditi u narednom periodu, a na TrebinjeLive.info naš saradnik - dugogodišnji turistički radnik, sprema nove tekstove iz oblasti turizma.