Poljoprivrednik Milivoje Paovica iz trebinjskog sela Cibrijan, kaže da sa trapom nema zime za krompir, cveklu, mrkvu, rotkvu, koje u zemlji, i po najvećem mrazu, ostaju sočne, pa u proljeće prodaja ovog povrća ide odlično.

Milivoje paovica poljoprivrednik trebinje (2)

Za razliku od povrća koje se čuva u hladnjačama, iskusni poljoprivrednici i danas više vjeruju trapu - u zemlji iskopanim ostavama, u kojima plodovi jeseni ostaju svježi čak i do ljetnih mjeseci.

Zemlja dugo čuva svježinu, jer je u trapu jednaka temperatura - zimi je toplo, a s proljeća hladnije nego napolju, pa plodovi neće da klijaju.

"Da bi cvekla i mrkva do proljećnih dana bile svježe i da bi izgledale kao da su tek izvađene iz zemlje neophodno ih je skladištiti na adekvatan način. Prilikom stavljanja u trap, one se ne peru, nego na korijenu ostane zemlja. Na korijenu se otkine list nekih pet-šest centimetara iznad ploda i tako se trapi u zemlju", pojašnjava Paovica.

Milivoje kaže da svoje proizvode, najčešće, u trapu drži do Đurđevdana, a ponekad i duže. Ipak, najvažnije je da trap bude na suvoj zemlji, gdje nema protoka vode, dok njegov oblik nije bitan.

"Iskopam do jedan metar dubine u krug, pravougaonik ili kvadrat i tu stavljam vreće sa mrkvom, cveklom, krompirom", ističe Paovica, dodajući da cveklu, koju prodaje na trebinjskoj zelenoj pijaci, vadi u oktobru, a u trap stavlja krajem tog mjeseca.

Kaže da se redovno konsultuje sa stručnjacima iz Novosadskog instituta, od kojih i nabavlja sjemena za svoje proizvode.

U Cibrijanu, odakle su Paovice, na nadmorskoj visini od oko 625 metara, uspijevaju sve vrste povrća, a Milivoje kaže da obrađuje oko sedam duluma zemlje.

Njegovu mrkvu i cveklu ne kupuju samo Trebinjci, već i Dubrovčani i Novljani, jer znaju da nije "iz čapljinskog uvoza", pa prodaja ovih proizvoda za sada ide dobro.

"Najčešće ih traže za lijek i sokove, pa je ljudima veoma važno da budu domaće", ističe Milivoje, koji je svake subote na trebinjskoj zelenoj pijaci.