Predsjednik SANU Vladimir Kostić je izjavio danas da država mora da izdvoji više sredstava iz budžeta za nauku i prosvjetu, kao i da naučne projekte treba finansirati na više paralelnih načina.

Vladimir Kostic

- Moramo da idemo na neku vrstu paralelnih oblika finansiranja naučnih projekata. Što se tiče projektnog ciklusa, mora da se statifikuje, zašto svi projekti treba da budu isti? - rekao je Kostić za RTS.

On kaže da dokazani naučnici treba da dobiju neku vrstu kontinuiranog finansiranja, ali da ne vidi razlog zašto se ne bi napravili i "junior projekti" za početnike.
- Poljaci su uvodili sredstva i konkurse za mlade ljude. Oni čak ni ne moraju to da publikuju već je važno da šire mrežu i da se povezuju sa naučnicima po svetu. Izlolovana srpska nauka ne postoji - naglasio je Kostić.

Kada je riječ o odlasku mladih visokoobrazovanih ljudi iz zemlje, Kostić kaže da se "udio njihov u emigrantskom korpusu kreće od 6.000 do 15.000 ili do 50.000, što i nije konačno ni bitno, već prije da se radi o ozbiljnijem demotrafskom pitanju i kontekstu".

Teško je vratiti one koji su otišli iz zemlje - Teško je vratiti one koji su otišli iz zemlje. Odlazili su jako dugo, možda se taj broj i povećava u poslednjih deceniju, dve. Govorili su - kada padne Milošević svi će da se vrate, pa se nisu vratili... nije samo u pitanju banalna politizaciji - smatra Kostić.

Kako je rekao, volio bi da se pojavi generacija političara koja se neće plašiti da će izgubiti izbore ako poveća dio budžeta za obrazovanje i nauku.

- Ali, bi još bolje bilo da postoji generacija koja će svesno povećati davanja za nauku i prosvetu sa idejom da možda na sledećim izborima neće dobiti, ali će dobiti Srbija - istakao je Kostić.

On napominje da je vrijeme takvo da se mora brzo reagovati.

- Nemate vremena da se povučete u stranu ili pozadi određenog toka i promislite, pa onda da delujete - naglasio je predsednik SANU.

I u Srbiji postoje dobre škole Kostić je rekao da se stvara osjećaj da nema druge aleternative nego da mladi odu iz Srbije i da se u medijima sa ponosom prikazuju ljudi koji su uspjeli da se upišu na prestižne svjetske univerzitete, dok sa druge strane nema intervjua na temu ko je bio prvi na rang listi na Medicinskom fakutetu, u fizici ili matematici.

On je istakao da država nije mnogo učinila da objasni da i u ovakvoj Srbiji postoje dobre škole.

- Medicinski fakultet je sa svim svojim manama još uvek veliki, naša matematička škola je između 50. i 70. mesta - kaže Kostić.

Nepoznati kod nas, priznati u svijetu On ističe da su mnogi profesori doprinijeli dobrom kotiranju srpske nauke u svijetu, ali da su anonimni.

- U zemlji u kojoj raspojasani, dignutih ruku, sa razodevenim pevačicama i mišićavim istetorviranim momcima dajemo ideju da je život neprekidni karneval, tulum, fešta, zabava, a oni koji mukotrpno uspevaju da i u svetu postanu poznati su apsolutni anonimusi. Ako uspostavimo vrednosti uspostavićemo i normalan život, jer potreba za vrednostima je potreba za normalnim životom. Ja tako shvatam mladu generaciju - zaključio je Kostić.