Spomenička problematika u Trebinju, s posebnim osvrtom na spomenik Luke Vukalovića kod Kamenog mosta, bila je predmet predavanja profesora Sava Pujića u Narodnoj biblioteci u Trebinju.

predavanje sava pujica

Ova djelatnost je potpuno ispuštena i prepuštena stihiji i nju treba podvesti pod gradsku regulativu, kako bi se stanje sa spomenicima na području Trebinja stavilo u red, poručio je večeras Pujić.

„Svako podiže spomenik gdje i kome želi bez ikakvog reda i to je većinom prepušteno volji pojedinaca“, rekao je Pujić, dodajući da je nekada postojala komisija za uređenje grada, koja je vodila računa i o spomenicima.

U Trebinju, naglasio je on, postoji tendencija da se postave samo visoke statue uz Njegoša i na udarnim mjestima, kao i da su gabarit i glomaznost na prvom mjestu, a da se ne gleda umjetnička vrijednost djela.

Bistu Luke Vukalovića kod Kamenog mosta, koju je uradio poznati vajar Luka Tomanović iz Boke kotorske, otkrivena je kod Kamenog mosta, a nakon toga bila je u dvorištu hotela „Leotar“ kad nije bio ograđen.

„On je osjećao Luku Vukalovića u tom lokalnom ambijentu jer je Vukalović bio vojvoda Kruševice i Sutorine tako da ga i Bokelji osjećaju svojim“, naglasio je Pujić i dodao da se Tomanović udubio u to da pokaže odlučnost, inat, bunt, Lukinu tragiku, što se sve vidi u njegovom licu.

Ono što je zamjerio to su kopije koje nemaju nikakvu vrijednost. Njegovo je mišljenje da se treba dobro promisliti prije nego što se nešto uradi jer tada je već kasno.

Želja Luke Vukalovića bila je da njegove kosti leže na Zubcima i prijedlog profesora Pujića je bio da se nađe najbolje rješenje da se objedini i grobnica i spomenik na jednom mjestu.

Trebinjsko područje je tolerantno i prema spomenicima i iz vlasti koja nije bila naša na primjer barunu Babiću, spomenik poginulim austrougarskim vojnicima na Klobuku.

Budući da je spomeničko obilježavanje značajnih događaja i ličnosti vrlo srodno obillježavanju imena ulica, trgova to su dvije strane istog lista.

"Ne postoji komisija i kriterijumi za obilježavanje spomenika i ovo bi se trebalo objediniti", rekao je Pujić.

Kada se podiže spomenik potrebno je napisati elaborat ko podiže, zašto podiže, kakva je forma spomenika i umjetnička vrijednost.

On bi, naglašav, zabranio kopije jer one u spomeničkoj djelatnosti nemaju vrijednosti.

Sa Dučićevom zaostavštinom stigla je i njegova bista čuvenog srpskog vajara Rista Stijovića. Ovdje je to čuvano i Beogradu je pozajmljena za neku izložbu. Međutim, vraćena je kopija riječima: „U aleji pjesnika na Kalemegdanu mogu biti samo originali, a vama Trebinjcima evo kopije“, pojasnio je Pujić šta znači kopija i original.