Arheološki nalazi u dvorištu muzeja Hercegovine u Trebinju ukazuju na postojanje jedne impozantne građevine koja bi mogla biti palata srpskih župana - iz nedovoljno istraženog, a za srpski narod važnog prednemanjićkog perioda.

muzej hercegovine trebinje

Otkriće dijela zidina u dvorištu muzeja, smatra se jednim od putokaza za proučavanje prednemanjićkog perioda srpske istorije, jer se ova građevina vezuje za rani srednji vijek, u kome je Trebinje prestoni grad župana, a sredinom X vijeka i kneževa Srbije, piše "RTS".

„Sve do ovih iskopavanja, mi nismo znali o postojanju te velike građevine ispod muzeja i zato su ova otkrića od izuzetne važnosti, jer će ona pokazati značaj samog grada Trebinja i značaj tih ljudi koji su vladali iz ovog grada jednom širom oblašću. Naravno, za vrijeme Nemanjića dolazi do ujedinjenja srpskih župana, i do stvaranja prve države srpskog naroda“, kaže Ivana Grujić iz Muzeja Hercegovine.

U gradu pod Leotarom, jedno vrijeme je stolovala i Jelena Anžujska, zahvaljujući kojoj su nastale prve srpske biblioteke.

Trebinjska je, po Dučićevoj želji dobila više od 4.000 njegovih knjiga, kraljičin kip, spomenike, park sa platanima i umjetničku zbirku koju je zavještao rodnom gradu. „Dučić je zaista zadužio Trebinjce, plaćao školarinu za tri najbolja đaka, uspio je za svoga života da osnuje Sokolsko društvo, a on je namijenio za taj budući muzej“, istakla je Jelena Pujić iz Muzeja Hercegovine.

O svakom periodu trajanja, ovdje su nudi obilje tragova. Prošlost kraja, u kamenu upisana, tihuje i u selu Uvijeća, gdje su čak i kreveti kameni.

„Selo Uvijeća je autentično, i mi ćemo se zalagati za to da se zaštiti kao jedna ambijentalna cjelina, i nadamo se da će se u skorijoj budućnosti stvoriti uslovi da će selo Uvijeća biti poznato, kao, slobodno možemo reći - Kamengrad“, objašnjava Božana Đuzelović iz Muzeja Hercegovine.

U djedovini svetog Save, putniku samo vremena nedostaje - da vidi sve od Trebišnjice, stećaka, davnašnjeg prestonog grada, sela Mrkonjići gdje je rođen Sveti Vasilije, Crkvina i manastira Tvrdoš do umivenih pločnika i skladnih građevina.

Sve ono zbog čega je jedan mali grad zauvek postao veliki.