Albanci tajno kupuju jug Srbije, a prema lokalnim procjenama, u posljednjih pet godina na područje Niša doselilo se oko 11.000 Albanca sa Kosova i Metohije, piše "Sputnjik".

albanizacija srbija

U tekstu se dodaje da je razlog tome besparica Srba i cilj Albanaca da se prošire van administrativne linije Srbije i Kosova, te podsjeća da su Albanci sa Kosova masovno od 2010. do 2015. godine kupovali stanove, zemljište i obradive površine u Nišu, Leskovcu, Vranju, Kuršumliji, Prokuplju...

Ta pojava je trenutno u stagnaciji, bar kada je riječ o ovim gradovima, ali su sela iz tih opština još na meti trgovaca nekretninama sa Kosova.

Albance najviše zanima oblast oko Vranja duž granice sa Bujanovcem, ali i Toplički okrug /Prokuplje, Kuršumlija, Blace.../, tačnije, sela blizu administrativne linije sa Kosovom, a za imanja u tim mjestima Albanci daju nekoliko puta veću cijenu od realne.

Zanimanje Albanaca za srpska imanja u južnoj Srbiji mnogi povezuju sa njihovom namjerom da "prošire" administrativne granice Kosova na dijelove Srbije.

Novinari iz lokalnih medija iz tih gradova kažu da se sve odvija pod nevidljivim plaštom i tiho, a da se na ulicama i selima po jugu Srbije sve češće čuje albanski jezik, dok građani tih dijelova Srbije žive u strahu da će zbog sve većeg priliva Albanaca sa Kosova doživjeti sudbinu Srba sa Kosova.

Oni vjeruju da će u budućnosti na tim mjestima biti sve više Albanaca, a sve manje Srba i da je na djelu "tiha okupacija" južne Srbije.

Najveća pomama je svojevremeno bila u gradu Nišu, gdje je, prema nekim nezvaničnim podacima, u posljednje tri godine oko 1.500 Albanaca kupilo stanove u tom gradu, dok ta brojka gledano na širem području Niša ide i do 11.000.

Međutim, ne postoje zvanični podaci o tome koliko je tačno Albanaca sa Kosova i gdje kupilo zemlju po južnoj Srbiji, prije svega, jer se kupoprodajni ugovori odvijaju preko Srba sa Kosova.

Sve se odvija po slovu zakona, tako na primjer Albanac daje Srbinu pare da na svoje ime kupi određenu nekretninu, a u sudu naprave ugovor po kojem Albanac, navodno, upravo tu sumu pozajmljuje Srbinu, a kao garancija da će mu novac biti vraćen navodi se ta nekretnina.

Srbin "ne vrati pare na vrijeme" i na taj način Albanci postaju vlasnici stanova, a da pri tom ne ostave trag o kupoprodaji.

Srbi za to dobijaju dogovoreni procenat u novcu, a nerijetko u tu priču su uključene i agencije za nekretnine, ali i srpski i albanski advokati.

Pošto se Albanci sa Kosova i dalje smatraju građanima države Srbije, mogu slobodno da kupuju nekretnine po Srbiji.

Novi Pazar se, takođe, nalazi na spisku poželjnih lokacija, ali se kupci tamo uglavnom interesuju za velika seoska imanja, udaljena od grada, zbog čega se po medijima često spekuliše da je riječ o pripadnicima vahabijskog pokreta.

"Sputnjik" navodi da postoje saznanja da su pridošlice u okolini Pazara vrlo zainteresovane za kupovinu imanja u Apatinu, u Vojvodini, gdje je navodno već kupljen veći broj salaša i drugih nekretnina.