Podvorje Hilandara

Prvo podvorje u Rusiji, u Moskvi, osnovao je i podario Hilandaru 1556. godine Ivan Grozni (pravilno Ivan Strašni). Podvorje je ubrzo postalo, praktično, prvo diplomatsko predstavništvo Srba u Rusiji.

predvorje srpske pravoslavne crkve rusija Hilandarsko podvorje u Moskvi

Tu su se okupljali svi viđeni Srbi u Rusiji. Tu su sakupljali knjige, crkvene stvari i novac za pomoć Srbiji. Ivan (Grozni) Veliki je postao „drugi ktitor i obnovitelj“ Hilandara „kao i pređašnji carevi“ - zahvaljujući velikoj pomoći koju je pružao manastiru.

Posebnom poveljom (gramotom) iz 1571. godine, car Ivan Grozni poklonio je Hilandaru podvorje u Moskvi, koje je tada predstavljao svojevrsni metoh, na kome će oko 1630. godine biti podignut hram-daščara posvećen Uspenju Presvete Bogorodice. Godine 1654. na mjestu starijeg drvenog hrama, izgrađen je nešto veći kameni hram koji uglavnom zadržava svoju veličinu i izgled do današnjih dana.

Od  1918. godine, sva zemlja hilandarska je konfiskovana od strane Sovjetskih vlasti, a hram je zatvoren sve do 1948. godine kada ga ruski patrijarh Aleksij I poklanja Bugarskoj pravoslavnoj crkvi i postaje bugarsko podvorje u Rusiji. Danas je hram obnovljen i aktivan, a hilandarski metoh je i dalje u rukama države.

predvorje srpske pravoslavne crkve rusija

Ovom prilikom moramo vas upoznati sa nekim činjenicama o Ivanu Groznom.

Ivan Vasiljevič Četvrti nije jedini u ruskoj istoriji koji nosi nadimak Grozni. Tako su zvali i njegovog djeda velikog kneza Ivana Trećeg, pa je možda Ivan Grozni svoj nadimak stekao prije nasljeđem, nego što ga je zaslužio svojom surovošću.

Car Ivan Grozni imao je srpske pretke po trostrukoj liniji. Po muškoj liniji, “baba po ocu Ivana Groznog, Sofija Paleolog, bila je čukununuka despota Dejana i Teodore Nemanjić, sestre cara Dušana”. Vatikan se nadao da će preko Sofije imati uticaj na Rusiju i pravoslavnu crkvu. Međutim, brzo je Sofija pokazala da je časnog srpskog roda, odana srpstvu i pravoslavnoj vjeri. Pod njenim uticajem prvi put se na ruskom grub pojavljuje dvoglavi orao. U Vizantiji se dvoglavi orao pojavio u vrijeme Konstantina Velikog koji je, kao što se zna, rođen u Nišu.

Preko Nemanjića, Ivan Grozni se geneološki može povezati i sa Lazarevićima-Brankovićima, jer je knjeginja Milica supruga kneza Lazara, bila kćer kneza Vratka, praunuka velikog kneza Vukana, rođenog brata kralja Stefana Nemanjića.

predvorje srpske pravoslavne crkve rusija (2)-horz Sofija Paleolog i Jelena Jakšić (Glinska)

Majka Ivana Groznog, Jelena Glinska, bila je kćerka Ane Jakšić Srpkinje, kćerke Stefana Jakšića. Stefan je bio visoki službenik na dvoru mađarskog kralja Korvina. Kako su roditelji Ivana Groznog brzo umrli, odgajala ga je baba Ana.

Ona ga je upoznala sa srpskom tradicijom. Njegujući tradicije slavne srpske prošlosti, Ana Jakšić Glinska unijela je u ruski dvor, a preko njega i u čitavo carstvo, kult srpskog svetitelja Save Nemanjića. U njegovo vrijeme nastao je i “Letopisni licevoj svod”, najveći književni poduhvat u Rusiji 16. vijeka.

U ovoj sveopštoj istoriji, na 61 listu sa 122 minijature i oko 250 malih slika, prati priča o velikom srpskom svetitelju. U ljetopisu su sadržana žitija i drugih srpskih svetitelja. Koliko je bio razvijen kult srpskih svetitelja na ruskom dvoru svjedoči i podatak da su po nalogu cara Ivana IV Groznog u Arhangelskom saboru moskovskog Kremlja živopisana četiri lika koja ne pripadaju krugu ruskih vladara. Pored vizantijskog cara Mihaila VIII Paleologa, prikazani su i likovi Simeona - Stefana Nemanje, Svetog Save i kneza Lazara.

Poznato je da je Ivan Grozni bio veliki darodavac Hilandara.

Podvorje Srpske pravoslavne crkve

Hilandarsko podvorje u Moskvi

Godine 1873. Mitropolit Mihailo se obratio Sinodu Ruske pravoslavne crkve sa molbom da se otvori podvorje Srpske pravoslavne crkve. Sinod je dodijelio crkvu Svetog Kira i Jovana na Solanki.  Bilo je to mjesto gdje su se sastajali Srbi ali i Rusi ne samo radi duhovnih potreba, nego i radi prikupljanja svake vrste pomoći Srbiji u toku narednih nemirnih i ratnih decenija.

Podvorje je bilo aktivno do 1917. godine kada su se srpski monasi vratili u Srbiju. Zvanično je podvorje Srpske pravoslavne crkve od 1948. godine, ali iz političkih razloga, zbog sukoba tadašnjih Jugoslavije i SSSR, nije obavljalo tu funkciju sve do 1999. godine. Tada je, na prijedlog patrijarha Aleksija II, podvorje ponovo otvoreno.

predvorje srpske pravoslavne crkve rusija Njegova svetost patrijarh srpski gospodin Pavle i patrijarh Moskovski i cijele Rusije Aleksij II prilikom posjete Moskvi

Godine 1999. obnovljeno je srpsko podvorje ali u crkvi Svetih apostola Petra i Pavla kod jauskih vrata. Crkva je sagrađena u periodu 1700 – 1702. godine u stilu moskovskog baroka. Poslije Revolucije 1917. godina crkva nije zatvorena. Bila je jedna od malobrojnih koje su sve vrijeme bile aktivne. Iz zatvorenih crkava donošene su ikone i drugi crkveni predmeti kako bi se sačuvali.

Dva naroda nisu pokazala svoje zajedništvo samo u obnovi hrama. Stalno ga iznova iskazuju na dane velikih praznika, od Božića, preko dana Svetog Save i Vaskrsa do dana Svetih apostola Petra i Pavla. Posebno veličanstveno se praznuje ovaj praznik. O proslavi Petrovdana na ovom mjestu Rusi pričaju u superlativu. Kažu da je dolazak u hram na taj dan poput odlaska u Srbiju. Po najčešće prelijepom danu, na otvorenom se služe domaća srpska jela i sviraju srpske pjesme na čije taktove žitelji, odjeveni u tradicionalne srpske nošnje, izvode narodne igre. Na praznik su pozvani svi, bez obzira na to da li pripadaju srpskoj ili ruskoj pravoslavnoj crkvi.

Bogosluženja su na crkvenoslovenskom jeziku, ali se na dane spomena srpskih svetitelja vrše i posebne službe na srpskom jeziku. Praktikuju se i obredi kojima se čuvaju od zaborava srpski običaji, poput praznovanja slave, koja ne postoji u Rusiji.

predvorje srpske pravoslavne crkve rusija Njegova svetost patrijarh srpski gospodin Pavle u Podvorju SPC u Moskvi 2004. godine

U hramu se organizuju izložbe, pod njegovim pokroviteljstvom se izdaju knjige o Srbiji, kao i prevodi srpskih autora na ruski jezik. Osim toga, podvorje aktivno pomaže Srpsku pravoslavnu crkvu prikupljanjem dobrovoljnih priloga. Jedna od najvećih akcija je bila 2011. godine, kada je za obnovu manastira Hilandara  prikupljeno oko sto hiljada dolara.

U ovom hramu je 21. avgusta 2000. godine liturgiju služio srpski patrijarh Pavle.

Dodjela orden Svetoga Save premijeru Vladimiru Putinu