Zahumlje, Humska zemlja i Hum, nazivi su pod kojima su se u određenom periodu podrazumijevali određena teritorija i određeni državno-pravni identitet današnje Hercegovine.

hercegovina

Ne postoje pouzdani podaci od kojeg vremena je naseljeno područje Hercegovine. Po arheološkom blagu, lokaliteti vezuju istoriju od predhrišćanskog vremena. U jednom dobu i Rimljani imaju svoj uticaj na tlu Hercegovine. Ostaci njihovih naselja se nalaze na ušću Neretve, oblasti Trebinja, Bileće, Nevesinja, ...

Teritorija kojom je vladao „Herceg od Svetog Save“ predstavljala je do pred kraj 14. vijeka integralni dio države Nemanjića, te su većina stanovništva bila pravoslavni hrišćani.

Na teritoriji današnje Hercegovine, Stefan Nemanja, kasnije i njegovi potomci, odigrali su važnu ulogu jedne istorijske epohe, naročito u učvršćivanju pravoslavne crkve. Istorija i tradicija su u čvrstoj vezi Nemanjića i Hercegovine. Prema narodnom predanju Ljubomir kod Trebinja, pominje se kao mjesto Nemanjinog porijekla. Isto tako, Popovo polje kažu da je dobilo ime po popu Stevanu, pretku Nemanjinom.

I o samom postanku i imenu Hercegovine, svoje tumačenje imaju i narodna predanja. Jedno predanje kaže da se anđelima iznad Hercegovine pocijepala torba sa kamenjem. Po nekim turskim pričama, Hercegovina je dobila ime po riječi „herseng“ što znači „kamenje“.

Termin Hercegovina vezuje se za drugu polovinu 15. vijeka. Prvi titularni herceg bio je Stefan (Šćepan, Stjepan) Vukčić Kosača. Bio je vrlo interesantna i tajanstvena ličnost svoga vremena. Proglašen je za „Hercega od Svetog Save“ i po njemu zemlja se nazvala Hercegovinom. Zauzimala je prostor od Cetine do Lima i Morače na jugoistoku, od Neretve do ušća Lima na sjeveru, kao i Duvno i dio Livanjskog polja. Sjedište mu je bilo u utvrđenom gradu Blagaju, na izvoru rijeke Bune.