Jedan trebinjski istoričar reče da se čudi zašto se u zadnjih nekoliko godina toliko priča o Trebinju i zašto se diže u nebo. Upravo iz tog razloga, pokušavamo da uradimo posao koji sadašnji ‘trebinjski istoričari’ ne rade, niti im pada na pamet, zašto bi.
Da je sreće pa da istoričari odrade svoj posao, a turistički radnici to isprate, Trebinje bi dobilo novi turistički prospekt, čime bi potencijalni turisti mogli lakše i zbog obilja ponude u većem broju da se opredijele za dolazak u naš grad.
Turizam i istorija u mnogome su povezani. Sigurni smo da bi turisti, pored svih ostalih prednosti našeg grada, sigurno rađe došli kada bi u prospektu bilo izloženo sve što Trebinje ima. Malo gradova u svijetu može da pokaže obilje lokaliteta iz neolita, rimskog perioda pa sve do početka savremenog doba. To je od ogromnog značaja prilikom odlučivanja koji grad obići, a svakako ne zbog 16 platana.
Ponovo pokrećemo ideju da su u našem gradu osnuje ljetnji kamp za studente arheologije iz cijelog svijeta.
U našoj okolini ima puno lokaliteta koje treba detaljno ispitati. Sve što oni urade bilo bi značajno za naš grad. Samo razmislite kojiko lijepih priča bi oni kada se vrate u svoje zemlje pričali o našem gradu.
Sigurni smo da bi svako od njih u stručnim i ostalim časopisima objavljivao svoje radove o istraživanjima koje su vršili u našem kraju. Da li nadležni shvataju koliko bi to značilo za Trebinje? A novac za takav projekat sigurno bi se dobio iz nekih stranih fondova. Takođe, jedan ovakav projekat bitno bi doprinio rješavanju pitanja starine našeg grada, očuvanju arheoloških nalazišta, njihove zaštite i obilježavanja, te stavljanju u turističke prospekte radi privlačenja turista.
Dosadašnji nemaran odnos trebinjskih istoričara i zvaničnika, mora se pod hitno zaustaviti jer imamo šta da pokažemo a i da ostavimo budućim generacijama. “Ko zna ko je, opstaće”.
U aktuelnom turističkom prospektu Trebinja nigdje ne piše da mi SRBI ovdje živimo od pamtivjeka, o čemu pišu i istoričari sa samog početka nove ere, kao na primjer:
Apian iz Aleksandrije, II vijek stare ere, kaže da je rimski vojskovođa Flavius Flakus vodio borbu 135 godine stare ere sa Srbima u dolini Neretve, koje naziva Ilirima ili Dalmatima”.
Jedan vizantijski pisac iz XII vijeka kada govori o Iliriji kralja Aergona iz III vijeka stare ere doslovno kaže ‘Srpska imperija’.
Francuski istorčar Priko d' Sent-Mari kralja Argona naziva kraljem Srba.
-Eusebius Pamphili IV vijek, u svojoj hronici kaže da je Tiberije pobijedio 9. godine nove ere „Srpske Dalmate”.
Danas se na Porfirogenitovom djelu „O upravljanju carstvom“ temelje svi školski i univerzitetski programi, iako postoje antički i srednjovjekovni spisi koji o porijeklu Srba govore drugačije.
Savremena arheologija, antropologija i genetika su dokazale jasne protivrječnosti u teoriji o velikoj seobi naroda. Ova teorija se polako raspada jer antropologija, genetika, demografija, lingvistika, arheologija… i Porfirogenit sa druge strane ne mogu da se uklope. Iz tog razloga ova teorija mora se zaboraviti, a samim tim mijenja se i istorija Trebinja.
Preporučijemo vam da pročitate knjigu Dragoljuba P. Antića PRIRODNO-FIZIČKA GENEZA SRBA.
Zašto se mi stidimo da kažemo da smo oduvijek ovdje? Onda će sve ono što je u našem muzeju označeno kao ilirsko biti preimenovano u SRPSKO. Nedopustivo je za istorijsku nauku da bez objašnjenja piše o masi “varvarskih Slovena” koji se pojavljuju na prostorima Ilira, a da ni jednom riječju ne registruje kako se to dogodilo i gdje su sada Iliri.
Jednostavno, nije ni moglo ništa da se napiše jer su Iliri – SRBI!
Vjerovatno će se neko postidjeti da opet napiše da je Klobuk najstarija tvrđava u BIH. Doktor Aleksandar Ratković kaže da se u blizini Trebinja, a istočno od Bogojević sela, prepoznaju ostaci utvrđenog ilirskog naselja. I šta ćemo sa tvrđavom Dalma građenom prije nove ere?
Od velikog je značaja istražiti i da li su Licinije, Kutuzov, a time i Sveta Irina, svi kraljevi o kojima smo pisali, Desa otac Nemanjin, pa i Brankovići iz naših krajeva. To bi bilo od velikog značaja za naš grad. Samo nemojte reći da to nema ko da uradi i da za to nema sredstava. Ako ima za luksuzne automobile, mora biti i za ovo.
Ovdje moramo ponoviti riječi Miloša S. Milojevića koji u svojoj knjizi „Odlomci istorije Srba“, na stranici 90, navodi: „Samo jedno, jedino Trebinje i njegova oblast, mala ali neznatna, sa uskim jezičkom srpske zemlje do Duklje i Prehvale pod Šarom, koju razbojnički velikaši, valjda, zbog sujevjera, ne smeđahu oskrniti i utamaniti, ostade vjerna starom rodu i poretku, a sa ovim i nezavisna. Od ovog dana postade trebinjska oblast, koja se pravedno dičaše svojim patriotizmom, ostade svoj srpskoj zemlji i carevini toga doba. Samo se jednom Trebinju ima blagodariti što ne propade cio narod srpski i što se možda i neutamani. Ovome još i dan-današnji blagorodi svjestan narod srpski i sinovi Obilića“.
Nadamo se da će se neko prihvatiti posla i sve u vezi istorije Trebinja sročiti u jednu knjigu pisanu po najnovijim saznanjima, a sve u slavu našeg grada. Naš grad svojom burnom istorijom to i zaslužuje, a i naši preci.
/kraj serijala/
Zahvaljujemo se saradnicima, uglednim turističkim i istorijskim stručnjacima, kao i ljudima iz drugih oblasti poput ekonomije i arheologije iz Trebinja i Beograda koji su izdvojili svoje dragocjeno vrijeme i u proteklih mjesec dana pisali ovaj serijal.
Prethodni članak možete pročitati OVDJE.
Sve članke iz ovog serijala možete pročitati OVDJE.
Šta Vi mislite o ovome?