U Galeriji trebinjskog Kulturnog centra večeras su predstavljene knjige našeg sugrađanina Nebojše Rudana - treća zbirka poezije „Razdužbina“, u izdanju novosadske izdavačke kuće „Prometej“ i peti roman „Đeneralov trnov venac“, koji je objavila beogradska izdavačka kuća „Mandala“.

knjizevno vece nebojsa rudan

O zbirci poezije je govorila profesor srpskog jezika i književnosti Olgica Cice, dok su o romanu govorili književni kritičari Petar Arbutina i prof. dr Miroljub Joković iz Beograda i književnik Čedo Baćović.

Govoreći o zbirci poezije "Razdužbina", koju čini 25 pjesama, Olgica Cice je rekla da je naziv romana veoma neobičan, jer se "razdužuje" sa vrijednostima koje su u današnje vrijeme pale, sa ljudskim strahovima i pravdom koja za njega ne postoji.

"Elokventan je, vrlo nadaren u jezičkom smislu. Stvara svoje kovanice kao da mu je tijesan naš oficijelni književni jezik za ono što želi da kaže. Govori o čovjeku, životu, patnjama, nevrijednostima i vrijednostima na jedan svoj specifičan i originalan način", kazala je Cice.

LAKO IZMENJIVI FATUM

Dovoljno lud

Da me se normalni klone

Dovoljno normalan

Da me ludaci sa setom prizivaju

I jednim i drugim

Do veka

Neostvarena nada

Na koga više ličim

Najmanje bitno

Uostalom

Normalno ludi i ludo normalni

Već se dogovoriti.

knjizevno vece nebojsa rudan

Petar Arbutina, kazivajući o romanu "Đeneralov trnov venac", koji govori o sudbini i stradanju srpskog naroda u drugoj polovini 20. vijeka oličenog u liku đenerala Dragoljuba Draže Mihailovića i stereotipima jugoslovenske ratne drame, istakao je da prvo moramo da objasnimo sebi zbog čega je đeneral Mihailović umro u našoj savjesti, a kasnije i u našoj istoriji.

Dodao je da se na omotu romana nalaze Dragoljub Mihailović i Josip Broz, te da je sam roman napravljen u formi pisama, koje Draža "dobija" u zatvoru za vrijeme suđenje, od ključnih aktera jugoslovenske ratne drame - Vinstona Čerčila, Živka Topalovića, Josipa Broza, Petra Drugog Karađorđevića...

Autor Nebojša Rudan je rekao da njegov cilj "nije da razbije stereotip da sada četnici budu nosioci progresivnih ideja, a partizani mraka, već jednostavno da razbije niz neistina o komandantu Jugoslovenske otadžbinske vojske đeneralu Draži, koji je bio veliki srpski junak u Prvom svjetskom ratu. Pa se postavlja pitanje 'ako se borio protiv Nijemaca u tom ratu i bio nosilac mnogih priznanja, zašto bi sarađivao sa Nijemcima u Drugom svjetskom ratu".

Rudan kaže da teza da su četnici bili "peta kolona" nije tačna, jer "peta kolona" su bili komunisti - što im je u prirodi, navodeći primjer Francuske u 19. vijeku kada ih je napala Njemačka, gdje francuski komunisti stvaraju Parisku komunu, umjesto da se bore protiv okupatora.

"Ne zanosim se mišlju da ću ovim romanom razbiti stereotip, ali ću pokušati da dam svoj skroman doprinos u raskrinkavanju komunističke indoktrinacije o četničkim slugama u Drugom svjetskom ratu", dodao je Rudan, dodajući da je u pisanju romana koristio knjige Miroslava Samardžića iz Kragujevca, za koga smatra da je jedini vjerodostojan istoričar koji može da govori o Ravnogorskom pokretu.

knjizevno vece nebojsa rudan

Stihove je kazivao Miro Nikolić, dok je program vodila Vlatka Musić.