Na 24 kilometru od Trebinja prema granici Crne Gore, ispod Bijele Gore, smješteno je selo Orovac. Selo sa dugom i svijetlom tradicijom. Ime Orovac pominje se još u 13. vijeku, zapisali su istraživači. Istoričari vezuju ime za brdo Oro u kojem je nekad bilo jato ptica grabljivica.
U podnožju tog brda je i crkva svetog Jovana Krstitelja i po legendama, uz crkvu u Aranđelovu gdje su se pričešćivali vojnici za Kosovo, najstarija je crkva u Korjenićima. Na ta davna vremena i ljude koji su tu između brda svili svoja porodična gnijezda podsjećaju i bude uspomene mnogi događaji i spomenici.
Bratstva Grubač, Deretić, Šakotić, Begenišić, Mrdić, Đajić, Mićunović, Brnjoš, Trklja, Kovačević i Vujičić stvarali su istoriju sela. Njegovi ljudi razasuti su širom svijeta, ali rodni kraj ne zaboravljaju. Prije par godina obnovili su krsnu slavu sela, Rođenje Svetog Jovana Preteče-Ivanjdan.
Domaćin slave ove godine bilo je bratstvo Đajić. Svetu liturgiju služio je paroh korjenićki Miroslav Ratković uz sasluženje paroha trebinjskog Stevana Kovačevića, paroha gatačkog Danila Dangubića i oca Radenka iz Banjana.
U prigodnoj besjedi otac Danilo Dangubić se zahvalio Orovčanima i podsjetio na značaj krsne slave kod Srba. „Kada slavite slavu slavite Boga. I da znate da krsna slava nije samo prilika da se nađemo i popričamo. To nam niko ne brani ni mimo krsne slave. Krsna slava je najprije prilika da se sretnemo sa Bogom, da se sretnemo sa čudesnim svetim Jovanom pa tek onda da se nađemo u onom dole šatoru gdje se jede“, kazao je otac Dangubić, dodajući da svako treba izvući poruku iz orovačke dobrodošlice.
Kako je ocu Dangubiću bliži predak Trifko Begenišić, nosilac Karađorđeve zvezde, paroh gatački se obavezao da će u narednom periodu podići kapelu slavnom pretku.
Svečanost je završena litijom i sječenjem slavskog kolača, gdje je domaćin slave, Obren Đajić, održao zdravicu.
Za sve prisutne je priređena trpeza ljubavi.
Šta Vi mislite o ovome?