U Narodnoj biblioteci večeras je u organizaciji ove ustanove i trebinjskog odbora u osnivanju Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva „Prosvjeta“ promovisan dokumentarni film „Jego blagorodnije baron Vrangel“, autora Boška Milosavljevića.

promocija filma o posljednjem ruskom vitezu

Kroz svjedočenja potomaka ruskih emigranata, istoričara, sociologa i obilja arhivske građe, fotografija, video-zapisa i artefakata, film donosi priču o životu i djelu posljednjeg komandanta Bijele armije generala Petra Nikolajeviča Vrangela, ali je on, prema riječima autora – i svojevrsna pripovijest o istorijskoj sudbini cijele ruske emigracije, čije je stvaralaštvo ostavilo dubok trag u evropskoj kulturi.

„Poslije revolucije u Rusiji oko dva miliona Rusa bilo je prinuđeno da napusti svoju zemlju. Od tih dva miliona ljudi nastala je kultura, nazvana emigrantskom, koja je i u tadašnjoj kraljevini SHS, gdje je utočiše našlo oko 50 hiljada izbjeglica, dala veoma veliki doprinos ukupnom kulturnom, naučnom, tehničkom, opštecivilizacijskom razvoju društva“, ističe Milosavljević.

Autor pojašnjava da su kod nas tragovi ove kulture danas najvidljiviji u prestonici, gdje je „na stotine velelepnih zgrada koje su projektovali arhitekte ruski emigranti“, među kojima je i zgrada Vlade Srbije, Poštanske štedionice, crkva Svetog arhangela Gavrila u Humskoj ulici, ali i Narodne skupštine Srbije, čiji je unutrašnji dekor takođe djelo arhitekte emigranta.

Milosavljević dodaje da je kao autor filma barona Vrangela doživio „kao istinskog viteza svoga vremena, koji je odabrao da Rusiji služi na najteži način, kao vojnik“, ali i koji je pored vojničkih podviga bio sposoban i za one izvan bojnog polja, istakavši da je Vrangel, po konačnom porazu svoje armije od boljševika, uspio „da izvede oko 150 hiljada duša iz Rusija i da ih sve relativno dobro smjesti širom Evrope“.

Pored projekcije filma, predstavljena je i knjiga „Vrangel“, u kojoj su sabrani eseji o baronu Vrangelu, svjedočenja njegovih savremenika.