U Muzeju Hercegovine u Trebinju večeras je zamjenik gradonačelnika grada Trebinje, Neđo Ćebedžija, svečano otvorio izložbu dokumenata pod nazivom "Trebinje u vihoru Prvog svjetskog rata", autora Zorana Mijanovića, višeg kustosa pomenute ustanove.
Izložba se sastoji od 23 panela na kojima su fotografije i faksimili dokumenata nekadašnjeg Kotarskog ureda Trebinje, koji je bio osnovan po ulasku austrougarskih okupacionih trupa u Trebinje. Građa tog ureda je 1967. godine predata tadašnjem Arhivu u Mostaru, a većina više nego vrijednih dokumenata je stradala u posljednjem ratu. Tim gubitkom je, kako je istaknuto na otvaranju izložbe, učinjena nenadoknadiva šteta jer je zauvijek izgubljena građa potrebna za potpunije sagledavanje teme koja je večeras predstavljena trebinjskoj publici.
Otvarajući izložbu Neđo Ćebedžija je istakao da je Prvi svjetski rat bio veoma težak, iscrpljujući i krvav, te da je istovremeno bio rovovski i frontovski i u najugroženijim zonama donosio najtragičnije događaje.
"Takva situacija je bila i u Hercegovini, posebno u Trebinju, jer je sa okupirane teritorije u prvom dijelu rata neprijatelj izvodio dejstva prema crnogorskoj teritoriji", kazao je Ćebedžija, naglašavajući da su srpski oslobodilački topovi, pod komandom vojvode Stepe Stepanovića, ponovo "zagrmili" onog trenutka kada su Austrougari pomislili da su taj isti narod satrli.
"Sloboda nema cijenu, ali ako se velikom žrtvom plati onda je dragocjenija. Takva je bila baš ova naša. Platili smo je hiljadama nevinih života. Upamćena su teška narodna stradanja po austrougarskim logorima i kazamatima, ali sve je to bilo u sjenci vješala, jedne izuzetno surove odmazde nad potpuno nevinim stanovništvom", rekao je Ćebedžija.
On je posebno istakao činjenicu da su samo tridesetak dana nakon atentata u Sarajevu zabilježena hapšenja, vješanja, ubijanja i deportacija Srba, posebno u rubnim područjima trebinjskog sreza, u selima prema Crnoj Gori. U Trebinju je u tom periodu general Braun podigao novu ćele kulu, u koju je uzidano 79 glava Srba mučenika, te raselio i internirao 952 srpska doma sa više hiljada ukućana.
"Građa je kopirana u mostarskom arhivu, dok je dio građe korišćen iz lične arhive Muzeja Hercegovine, tako da će ljudi moći da vide sve ono o čemu je svjedočila knjiga 'Patnje i žrtve sreza trebinjskog' prote Vladimira Popovića", kazao je Zoran Mijanović i dodao da dokumenta predstavljaju vrijeme u kojem je narod stradao, te da će mnogi na njima pronaći i svoje pretke.
Izložba je priređena u saradnji Grada Trebinja i Muzeja Hercegovine, a povodom stogodišnjice od početka Prvog svjetskog rata i stogodišnjice Sarajevskog atentata.
Šta Vi mislite o ovome?