Kako pobijediti proljećni umor?

Izvor: novosti.rs Foto: Ilustracija
TREBINJELIVE 26. 03. 2017. - 14:00h

Ustajete mamurni i umorni, a niste sjedali do sitnih sati i niste se opijali? Ne paničite, jer je proljećni umor jedan od prvih „vjesnika“ nove sezone i organizmu je potrebno vrijeme da se tome prilagodi poslije duge zime, pišu „Večernje novosti“.

proljecni umor

Ako ovih dana osjećate nervozu i borite se sa glavoboljom, ni to nije razlog za brigu jer sve to mogu biti simptomi ranog proljeća.

Proljeće je najljepše godišnje doba jer se bude i priroda i ljudi, ali mnogi nisu u stanju da se odmah prilagode toj promjeni. Iz trome zime, kratkih i tmurnih dana, nije jednostavno prihvatiti obilje energije koja preplavljuje organizam. Pa, umjesto da se ljudi osjećaju poletnije jer su dani sve duži i svjetliji, često osjećaju malaksalost. Proljećni umor nije bolest već privremeno stanje koje traje sve dok se organizam ne adaptira na novo godišnje doba. Koliko dugo će prilagođavanje da traje zavisi i od nas. Ipak, obratite pažnju ukoliko umor ne prolazi nakon dužeg perioda, tada bi trebalo posjetiti ljekara. Kod starijih i hroničnih bolesnika bi obavezno trebalo i provjeriti terapiju koju uzimaju- naglašava psiholog i nutricionista mr sci. Jelena Subotić-Krivokapić.

* Kako da lakše podnesemo prelazak iz zime u proljeće?

– Većina osoba u proljeće ulazi sa zalihama zimnice i nastavlja da jede „tešku“ hranu, koja je neophodna zimi za zagrijavanje tijela. Te zimske zalihe se troše i zato što priličan broj ljudi na to tjera nemaština. Ipak, u proljeće takva ishrana nije preporučljiva jer organizam traži energiju, a digestivni trakt opterećen teškom hranom čini da se osoba osjeća umornom, malaksalom, iscrpljenom. Po koži može da se javi osip, primjetni su podočnjaci, kao i otoci na nogama.

Spoljašnji uticaji dovode do učestalih glavobolja i promjena raspoloženja, a smanjen unos vitamina, svježeg voća i povrća do pada imuniteta. U takvim okolnostima osoba postaje neotporna i na najbanalnije virusne infekcije, obično praćene kijavicom i drugim simptomima nalik prehladi. Zbog promjene atmosferskog pritiska često dolazi do poremećaja i pada krvnog pritiska, a zbog neizbježnog stresa javlja se razdražljivost.

VJEŽBANjE

Ukoliko sa prvim proljećnim danima počinjete fizičku aktivnost, neka vam jelovnik bude izbalansiran. U protivnom, možete nataložiti više masti nego mišića.

Prije svakog treninga, nipošto ne jedite meso, svježe voće i povrće, već žitarice, odnosno musli i med koje podižu energiju, a ne opterećuju želudac. Takođe, hranu ne konzumirajte neposredno pred trening već ranije kako organizam ne bi trošio energiju u varenju koje otežava vježbanje. Idealno je da glavni obrok pojedete tri časa prije treninga.

* Dokle može da traje proljećni umor?

– Kada se organizam u potpunosti adaptira na novo godišnje doba, nestaće svi simptomi karakteristični za proljećni umor. Prilagođavanje traje dvije do tri nedjelje, tačnije do trenutka kada se ustale temperature na plus 15 do 20 stepeni. Zapravo, organizam ne registruje promjene po kalendaru, već po dešavanjima u prirodi, a temperaturne oscilacije su najočiglednija.

* Šta bi trebalo preduzeti?

– Dok se organizam ne prilagodi, neophodno je učiniti određene napore da bi prelazak iz zime u proljeće bio što bezbolniji. Prije svega, trebalo bi smanjiti nivo stresa koliko je to moguće i ne reagovati baš na svaku neprijatnu sitnicu. Na taj način očuvaćemo neophodnu energiju za vitalnost organizma. Pravilno disanje je dobar način da se savlada stres, a podrazumijeva duboki udisaj i lagani izdisaj nekoliko puta u toku dana.

Veoma je važno da se dovoljno spava, najmanje šest i po do osam sati bez prekida. Primarna potreba organizma je da se, s početkom proljeća, budi ranije, već sa svitanjem. Ako ne spavate dovoljno, osjećaćete hroničan umor. Popodnevna dremka ne može da zamijeni noćno spavanje.

JEDITE UMJERENO

Količina hrane je veoma važna u proljećnom periodu, zato što većina ljudi tokom zime izgubi pravi osjećaj gladi. I sa proljećnim namirnicama može doći do prejedanja, pri čemu se javlja osjećaj težine u želucu, a tromost u tijelu. Da bi se osjećali ispunjeni novom energijom, sa sezonskim namirnicama budite umjereni.

Voće nikako ne konzumirajte odmah poslije obroka, već pola sata prije ili dva sata kasnije. Najbolje je da voće bude užina, odnosno poseban obrok. Ni voda se ne preporučuje za vrijeme jela. Čašu vode popijte prije obroka i manje ćete jesti. Istraživanja su pokazala da ljudi koji piju vodu tokom jela, ne sažvaću hranu dovoljno već je sa vodom „proguraju“ do želuca. Zato je najbolje da osluškujete organizam i signal kada mu je potrebna voda, a kada hrana. Svako prejedanje ne samo da ga opterećuje, već i truje.

* Koja rekreacija se preporučuje?

– Što češće boravite napolju, lagano šetajte ili radite fizičke aktivnosti prilagođene starosnom dobu, jer to doprinosi revitalizaciji organizma. Na taj način se stimuliše cirkulacija, krvotok i limfotok, a dnevno svijetlo podiže nivo serotonina. Boravak napolju povećava vitalnost, jača volju i motivaciju. Zbog vitamina D koji organizam ne može da sintetiše, posebno je važno boraviti na suncu. Naravno, ne u podne kada je najjače. Dovoljno je i 15-ak minuta prije podne ili u popodnevnim satima.

Važno je i što više i češće piti vodu koju zimi mnogi ne piju dovoljno, pa organizam pročistiti od nagomilanih toksina. Većina ljudi nije svjesna, ali njihov organizam vapi za vodom. Da bi se „sprali“ toksini nagomilani tokom metaboličkih procesa, moraju da je piju više. Tako stimulišu rad bubrega i povećaju filtraciju krvi pošto se ubrzava cirkulacija, bolje je snabdijevanje tkiva i organa kiseonikom. Krvni pritisak se podiže do normalnih granica i tonizira cijelo tijelo. Ovo je veoma važno, jer samo očišćen organizam i oslobođen od toksina, može da se pokrene na pravi način, da ima dobar krvotok i limfotok, pa samim tim i snažan imunitet.

* Kakva bi trebalo da bude ishrana u ovom periodu?

– Okrepljujuća i sa mnogo vitamina i minerala. Po mogućstvu šareno sezonsko voće i povrće kojem je sada vrijeme. Znači, nikako jagode koje kasnije stižu na našem podneblju, već rotkvice, zelena salata, mladi luk, tikvice, spanać, brokoli, šargarepa i sve namirnice karakteristične za rano proljeće. One su pune minerala i vitamina koji su svima potrebni, a priroda je sve sama dobro uredila da nema potrebe da se krše njena pravila. Uopšte nije slučajno to što se lubenice javljaju usred ljeta, tokom velikih vrućina, kada je organizmu stalno potrebna tečnost. Dakle, jelovnik uskladite sa godišnjim dobom.

Komentari

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne i stavove internet portala TrebinjeLive.info. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal TrebinjeLive.info zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja.