Kontinuirani stres, ekonomska i socijalna nesigurnost te generalno nezadovoljstvo životnim okolnostima uzrok su porasta oboljelih od depresije u Bosni i Hercegovini.

vitamini-tablete

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), depresija bi do 2020. godine mogla postati druga na listi vodećih bolesti, a antidepresivi su već sada među traženijim lijekovima u BiH gdje je samo protekle godine prodato više od milion pakovanja.

Više od četiri odsto svjetskog stanovništva živi s depresijom, a ukupan broj osoba koje boluju od ovog čestog poremećaja u posljednjih je deset godina porastao za 18 odsto, što u brojkama iznosi oko 322 miliona, saopštila je Svjetska zdravstvena organizacija.

WHO navodi da globalni ekonomski gubici premašuju milijardu američkih dolara godišnje, zbog izgubljene radne produktivnosti i odsustvovanja radnika s posla, uzrokovanih neliječenjem ovog poremećaja.

Upozoravaju da ovi troškovi značajno nadilaze direktne troškove liječenja bolesti - troškove hospitalizacije i medikacije lijekovima.

Poremećaji mentalnog zdravlja, zbog porasta učešća u ukupnom obolijevanju i najčešće hroničnog toka, kao i početka već u adolescenciji i mlađoj odrasloj dobi, predstavljaju jedan od prioritetnih javnozdravstvenih problema za sve zemlje svijeta, pa tako i BiH, navode iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.

U BiH je teško doći do preciznih podataka o broju osoba koji pate od depresije jer se, tvrde stručnjaci, ne radi prijava depresije kao poremećaja, ali su podaci o prodaji lijekova pokazali da je upotreba antidepresiva među stanovništvom BiH u porastu, ali je i dalje ispod evropskog prosjeka.

Potrošnja antidepresiva U BiH se za liječenje depresije koristi nekoliko lijekova iz grupe antidepresiva. Najčešće se koriste antidepresivi iz podgrupe takozvanih inhibitora ponovne pohrane serotonina, neurotransmiterske hemikalije koja kada je u ravnoteži daje osećaj zadovoljstva i mentalne opuštenosti.

Nekada se koriste i drugi medikamenti iz grupe sedativa (lijekovi za smirenje), hipnotika (lijekovi za spavanje), a u malim dozama koriste se i antipsihotici.

- To su moderni lijekovi, koji se koriste i u svim razvijenim zemljama svijeta - ističe Edhem Rustempašić, korporativni marketing menadžer farmaceutske kompanije Bosnalijek.

Prema podacima kojima raspolaže, ukupna potrošnja lijekova iz grupe antidepresiva u BiH tokom posljednje tri godine je u porastu.

Tako je 2014. godine prodato 887.573 pakovanja antidepresiva, u 2015. godini 955.762 i 1.030.898 pakovanja u 2016.

Posljednji podaci Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH za 2015. godinu pokazuju da je na takve lijekove potrošeno 9.071.167,45 KM.

Uz prikladan tretman do uspješnog liječenja Elvira Ališahović-Gelo, specijalista neuropsihijatrije, navodi da je posljednjih godina primetna tendencija rasta broja pacijenata koji pate od depresije i da je samo u Centru za mentalno zdravlje u RJ Dom zdravlja Ilidža oko 500 oboljelih.

- Depresija se može ići od blage, srednje, teške do teške sa psihotičnim simptomima. Ljudi koji imaju blaži oblik depresije mogu se sami izliječiti, organizam se sam izliječi i nemaju potrebe za javljanjem ljekaru. Ljudi kod kojih problem traje malo duže i imaju intenzivnije simptome se obično javljaju porodičnom ljekaru koji uključi sedativ ili nešto drugo, ili da uputnicu psihijatru i pacijenti dolaze nama - istakla je Ališahović-Gelo.

Tvrdi da su lijekovi nove generacije poprilično uspješni i iz njenog iskustva s pacijentima, do 80 odsto ljudi pokazuje pozitivan odgovor već na prvi antidepresiv.

Stres glavni okidač depresije Liječenje depresije traje oko šest mjeseci, a mali je procenat pacijenata koji se nakon terapije ponovo vrate takvom stanju.

Ališahović-Gelo ističe da kod njih postoji porodična sklonost depresivnom poremećaju, odnosno depresivnom stilu ponašanja koji se prenosi preko užih članova porodice.

Ističe da postoje brojni okidači koji mogu potaknuti pojavu depresije, počevši od stresa, loše egzistencijalne situacije, nezadovoljstva trenutnim životnim okolnostima.

- Od ljudi se traži jako puno. Nemaju više kapaciteta, javlja se sindrom hroničnog umora koji vremenom, ukoliko se ne tretira, može dovesti do depresije - kazala je.

Važnost fizičke aktivnosti Primjećuje da se depresija češće javlja među ženskom populacijom, ali i da je zabilježen trend porasta pojave tog poremećaja kod djece i adolescenata.

Takođe je primjetno da je kod radno aktivnog stanovništva više depresivnih osoba nego kod nezaposlenih.

Govoreći o kliničkoj slici depresije i o simptomima takvog poremećaja, Ališahović-Gelo objašnjava da su oni različiti i da se najčešće manifestuju kroz nesanicu, smanjen apetit, bezvoljnost, zatim hronični osećaj umora, gubitak energije, nedostatak osećaja zadovoljstva, gubitak koncentracije, planirane obaveze se odlažu, ljudi imaju atake plača i na osećaj radosti i na osećaj tuge i mnoge druge oblike ponašanja.

Tvrdi da od straha zbog stigmatizacije ljudi izbjegavaju odlazak na liječenje, uvjereni da će sami prevazići problem.

Savjetuje da osobi koja ima smetnje kao što je depresivni poremećaj nikada ne treba govoriti da se "trzne" jer "ona to može" i ističe da je to najveća greška koju okolina čini.

Prema njenim riječima, potrebno im je reći da je to problem koji se može svakome desiti i da se može relativno dobro tretirati, a potom ih savjetovati da se obrate stručnjacima i da u tom periodu ne donose nikakve važnije odluke u životu.

Kao najbolju preventivu savjetuje uredan i fizički aktivan život.

- Idemo negdje odmarati se, raditi meditaciju, jogu, napraviti svoju mikroklimu, sredinu koja će nam biti dobra ako ne već ne možemo popraviti društvo, upražnjavati zdrave stilove života. Lijekovi su trećina tretmana, koliko su lijekovi važni toliko je važna i fizička aktivnost - savjetuje Ališahović-Gelo.