PONOSNO JE BITI TREBINjAC - Najeminentniji naučnici govorili o Luki Ćeloviću, dobrotvoru i trgovcu

Lijepo i ponosno je sinoć bilo biti Trebinjac. Na jednom mjestu, u svečanoj sali rektorata Univerziteta u Beogradu u Kapetan Mišinom zdanju na Studentskom trgu, priređena je tribina o životu i djelu velikog dobrotvora i trgovca Luke Ćelovića.

U rektoratu su bili najeminentniji akademici, profesori, naučni radnici, privrednici, pjesnici i književnici. Okupili su se sa jednim ciljem - da se bar malo pokušaju odužiti velikom Luki Ćeloviću koji je i dan-danas personifikacija zadužbinarstva i vizije budućnosti koje se više rijetko gdje sreću.

Tribina je bila i prilika da se o ovom Trebinjcu, rodom iz Pridvoraca, a koji je veliki imetak stekao poštenim i teškim radom u srpskoj prestonici, predstavi i knjiga uglednog ljekara Dragana Kovača pod nazivom "Pogaženi testament".

O Ćeloviću, njegovim djelima i o neophodnosti donošenja novog zakona o restituciji imovine zadužbinara, govorili su najbolji među nama. Koliki je značaj ovog događaja ne samo za Beograd i njegov univerzitet, već i za Trebinje i Hercegovinu - govori i činjenica da je ugledne goste pozdravio predsjednik Srpske akademije nauka i umetnosti /SANU/prof. dr Vladimir Kostić, koji je uz još devet uglednih ljudi otkupio portret Luke Ćelovića, koji sada krasi svečanu salu rektorata.

"Kada smo otkupili portret, tada su prvi put neki od nas pročitali integralni tekst testamenta Luke Ćelovića i ko kaže da mu se oči tada nisu ovlažile laže", rekao je Kostić, pozdravljen gromoglasnim aplauzom prisutnih.

On se zapitao kako je moguće da jedan Trebinjac uradi više za beogradski Univerzitet nego ogroman broj vlada, politika i ideologija koje su uslijedile poslije Lukinog života.

"Nešto je pogrešno u našem načinu poimanja stvarnosti. Otprilike, kao ona reka u mom rodnom kraju koja poteče uzbrdo. Ali, nisu pare i zgrade zaveštanje Luke Ćelovića. Njegova namera je zaveštanje. I ja ne sumnjam da će se pojaviti neki novi Luka Ćelović, koji će umeti da završi ono što je započeto. Imaće, zahvaljujući gospodinu Kovaču, jednu vrstu uputstva šta da radi", poručio je Kostić.

Predsjednik Udruženja Trebinjaca "Jovan Dučić" u Beogradu Žarko J. Ratković, podsjetio je da je Luka Ćelović svojim testamentom nacionalne interese uzdigao iznad rodbinskih, ističuči tako svoje opredjeljenje za razvoj nauke, a samim tim i nacionalnog identiteta srpskog naroda.

U srcu je nosio univerzitet, a ime rodnog grada u svom imenu, naglasio je Ratković, ističući da se svi Trebinjci osjećaju dužni da sačuvaju Lukino ime i djela, jer on, nažalost, nije imao poroda.

Upravo iz tog razloga, Udruženje Trbinjaca zalaže se da ovaj veliki zadužbinar, a prije svega čovjek, dobije ulicu i bistu ili spomenik u Beogradu, kao i da se ustanovi nagrada koja bi nosila njegovo ime.

Zadužbinu Luke Ćelovića činili su u Beogradu jedan plac sa kućom u ulici Javorska 7 i 9, dvospratna kuća u ulici Marka Kraljevića br. 1, palata na uglu ulica Zagrebačke i Koče Popovića u kojoj su 24 stana sa tri lifta, šest dućana i četiri teretna lifta, palata duž cijele ulice Koče Popovića u koju ulaze brojevi 3, 5, 7 i 9 i ulice Gavrila Principa broj 16, koja ima 31 stan, sedam dućana i četiri lifta.

"Ove palate su postale vlasništvo zadužbine poslije 1930. godine, i ona je raspolagala velikom sumom novca, a sav prihod je predavan na blagajnu beogradskog Univerziteta. Procijenjena vrijednost zadužbina je bila oko 32 miliona tadašnjih dinara", podvukao je Ratković.

Koliki je Luka, zapravo, bio patriota, čovjek sa vizijom za budućnost i to na dugoročni period, ukazao je i prorektor Univerziteta u Beogradu prof. dr Živan Lazović.

On je kazao da je Luka Ćelović Trebinjac postao veliki zahvaljujući svom plemenitom gestu, ostavljajući svoj cijeli imetak najvažnijoj obrazovnoj instituciji u Srbiji - svjestan koliko znanje znači za prosperitet jedne zemlje koja je u tom periodu obnavljala svoju državnost.

Naglasio je Lazović i da je beogradski Univerzitet, između dva svjetska rata, bio među tri najbogatija u svijetu, ali da mu je poslije 1945. godine nova vlast oduzela 77 zadužbina, bez kojih svoj rad nije moglo da nastavi ni 11 fondacija.

Prema njegovim riječima, neophodno je što hitnije donošenje zakona o restituciji zadužbina, kako bi se ispunili brojni testamenti velikih dobrotvora koje je dao srpski narod.

Luka je došao iz Hercegovine u Beograd sa bankarskom vizijom o kamatama i bogatstvo je stekao meteorskom brzinom. Sav svoj novac ulagao je u Beogradsku zadrugu i Zavod za deonice, dajući tako primjer ostalima. Svi su mu vjerovali i niko nije bio ugrožen. Tada su državne banke propadale, što mu je obezbijedilo veliku popularnost.

U "hramu vrhunske nauke i obrazovanja", kako je rektorat nazvao prof. dr Slobodan Unković, otkupljeni portret Luke Ćelovića je okružen sa 38 portreta rektora od Velike škole do današnjih dana.

"Tačno pre 60 godina i nekoliko meseci došao sam u Beograd da studiram ekonomski fakultet. Ovaj period od 60 godina ostao mi je u trajnom sećanju. Sa železničke stanice ulašao sam u jednu zgradu pored ekonomskog. Tadašnji studentski dom '14. decembar'. Kad ono, to je bila zgrada koju je izgradio Luka Ćelović i u kojoj je svojevremeno živeo. To je za mene bila velika čast", rekao je Unković.

Među uglednim govornicima bio je i gradonačelnik Trebinja Luka Petrović, koji je poručio da je Luka Ćelović za sve vijekove zadužio generacije studenata Univerziteta u Beogradu, kao i sve intelektualce ove ustanove.

Svojim djelima, Luka nas je obavezao na dobronamjeran, pošten i smiren odnos prema sebi i svojim sunarodnicima, dok je humanim radom i kontinuiranim zalaganjem za svoj narod pokazao nesvakidašnju ljudsku vrijednost, empatiju koju često zaboravljamo i gubimo usljed užurbanog načina življenja, rekao je Petrović.

"Čini se da cjelokupna zaostavština Luke Ćelovića Trebinjca stoji kao vječni spomenik njegovom dobročinstvu, ali i podsjetnik da bez obzira na težinu istorijskog momenta, srpski narod mora da sačuva dostojanstvo i obavezu da pomažemo jedni drugima", naglasio je trebinjski gradonačelnik.

On je dodao da mu je veliko zadovoljstvo što su Srbija i Beograd dali dodatan značaj velikom dobrotvoru, tako što su sjedište velikog projekta "Beograd na vodi" smjestili u zgradu Beogradske zadruge, zadužbinu Luke Ćelovića Trebinjca.

Na tribini je istaknuto da je Luka bio dobrovoljac u tri srpsko-turska rata. Zatvarao bi dućan i išao u dobrovoljce. Ne smiju se zaboraviti ni balkanski i Veliki rat, kad je pratio novac Beogradske zadruge i trezora Srbije sve do Marselja i čuvao ga. Ni dinar nije izgubio u valutnoj vrijednosti. Bio je oličenje poslovne sigurnosti.

Cijeli život Luke Ćelovića Trebinjca opisao je ljekar Dragan Kovač u knjizi "Pogaženi testament", koja govori o srpskim patnjama i velikim tegobama u neobičnom okruženju decenija druge polovine 19. i prvih decenija 20. vijeka.

"Ova knjiga nije istorija i faktografija, već umjetnička priča o ljudima i njihovim sudbinama. Knjiga ima oko 300 strana i ona nas podsjeća i opominje na decenije u kojim je živio Luka Ćelović Trebinjac", rekao je prof. dr Veljko Brborić, komentarišući novo djelo Dragana Kovača.

Podsjetio je da znameniti Hercegovci nisu imali sreće sa testamentima, ukazujući na sudbinu Jovana Dučića i Luke Ćelovića.

"Nije imao sreće ni Univerzitet u Beogradu. Lukino testamentalno zavještanje osporeno je već 75 godina. Oštećeni su univerzitet, nauka, srpstvo, duhovna i svetovna oporuka", rekao je Brborić, dodajući da je Kovač u svom romanu bio slobodan da glavnog junaka vodi na jedan neobičan način, pa se čitalac  često pita šta je istina, a šta legenda, šta je stvarno, a šta imaginarno.

Upravo ta granica između istine i legende, napisana je, pojasnio je Brborić, veoma tanko, ali je zato roman čitljiv, dirljiv i pitak, napisan sa puno topline i emocija, sa puno osjećanja i dostojanstva, sa sjetom, ponekad tugom, ali uz veliku nadu.

"Luka Ćelović je idejni tvorac onog Beograda o kome se danas dosta priča. Pa sve mislim da je on prije više od stotinu godina udario temelje Beograda na vodi. Volio bih da je tiraž knjige veći pa da krasi sve domove u Hercegovini i rasejanju", zaključio je Brborić.

I za pjesnika Boža Glogovca, Kovačeva knjiga je svojevrsni amanet pokoljenjima, a sam naslov opomena da neispunjavanjem posljednje želje umirućeg civilizacija dostiže sumrak i sunovrat.

"Dragan je predodređen da liječi ljudsko tijelo, ali to je njemu malo, pa je na velika vrata ušao u srpsku književnost da liječi i našu dušu", rekao je Glogovac.

Na pažljivo odabranim riječima, prisutnim se zahvalio i sam autor knjige dr Dragan Kovač.

Prisutne je pozdravio i ambasador BiH u Srbiji Lazar Mirkić.

U umjetničkom dijelu programa učestvovali su Nebojša Kundačina i Maja Kolundžija sa scenom "Ljubavni susret Jovanke i Jovana", i Nikola Jelačić na gitari.

Organizatori tribine subili Univerzitet u Beogradu i Udruženje Trebinjaca "Jovan Dučić" u Beogradu.

LUKIN PORTRET

Portret Luke Ćelovića, koji krasi svečanu salu rektorata Univerziteta u Beogradu, otkupili su profesori: Marica Šuput, Vladimir Kostić, Gojko Subotić, Dejan Popović, Predrag Peško, Leon Koen, Slobodan Grubačić, Vladimir Bumbaširević, Ljubomir Maksimović, Živan Lazović, Aleksandar Kostić i ambasador Bojan Bugarčić.