Poljoprivredni proizvođači iz Trebinja susreću se sa problemom plasmana robe jer je tržište ovog dijela Republike Srpske malo, a veliki otkupljivači nisu previše zainteresovani za individualne poljoprivredne proizvođače.
U cilju lakšeg pronalaženja tržišta i isticanja specifičnosti proizvoda ovog kraja na sastanku poljoprivrednika sa stručnjacima sa Poljoprivrednog fakulteta iz Banjaluke predloženo je da se povrće i voće pojavljuje pod jedinstvenim sloganom i sa naljepnicom prepoznatljivom za proizvode juga RS.
"Pošto godinama pratim poljoprivrednu proizvodnju u Trebinju došao sam na ideju da treba osmisliti slogan koji bi bio na naljepnicama. Takve naljepnice bi kao marketinški elemenat bile na svakom proizvodu koji dolazi iz Trebinja i Hercegovine. Ovaj slogan, koji bi mogao da glasi “Sunce Trebinja”, bio bi potvrda geografskog porijekla", navodi Siniša Mitrić, profesor na banjalučkom Poljoprivrednom fakultetu.
On kaže da bi sljedeći, mnogo složeniji korak, trebao da bude dobijanje potvrde kojom bi se garantovalo da je poljoprivredni proizvod u skladu sa principima integralne ili organske proizvodnje.
"To se ne može uraditi u kratkom vremenu, a prvi korak ka integralnoj proizvodnji i sertifikovanju ovakve proizvodnje treba da urade vinogradari, a zatim i proizvođači paradajza, paprike i krastavca. To je posao koji traje, ali koga treba započeti", ističe Mitrić.
Smatra da bi se hercegovački proizvodi mnogo lakše prodavali ako bi imali prepoznatljivo obilježje jer ih potrošači cijene, a Hercegovina nudi i kulture koje ne mogu da se uzgoje u drugim dijelovima RS.
"Komparativne prednosti Hercegovine su velike. Rano povrće se ne može proizvoditi na sjeveru, kao ni smokve, južno i submediteransko voće. Ova regija je specifična po agroekologiji i položaju, a te prednosti treba pravilno iskoristiti", kaže Mitrić.
Poljoprivredni proizvođači navode da je ideja dobra i da bi im mogla pomoći u lakšem plasmanu povrća i voća.
Risto Prtilo iz Gomiljana kod Trebinja, jedan od najvećih registrovanih proizvođača povrća u Trebinju, kaže da je poljoprivrednicima najlakše proizvesti neku poljoprivrednu kulturu.
"Teško je robu plasirati u većim količinama. Prodajem povrće u Trebinju, Bileći i Gacku. Velikih otkupljivača u ovom dijelu RS nema", objašnjava Prtilo.
On kaže da veće količine robe odvozi na kvantašku pijacu u Čapljinu, a tu istu robu trgovački lanci uzimaju i opet prodaju u hercegovačkim marketima, umjesto da povrće otkupljuju odmah od proizvođača.
"Kad bi imali jedinstvenu etiketu lakše bi nas prepoznali, a i veliki otkupljivači bi imali više povjerenja jer se garantuje geografsko porijeklo", smatra Prtilo.
Nevesinjci brendiraju krompir
Formiranjem Udruženja proizvođača krompira Nevesinjci su napravili prvi korak ka brendiranju ovog proizvoda koji ima višedecenijsku tradiciju u nevesinjskom kraju.
Ideja o brendiranju krompira pokrenuta je prije mjesec dana, a u opštinskoj upravi se nadaju da će podršku u ovom poslu imati i od Regionalne agencije za razvoj Hercegovine (REDAH).
Nevesinje je bilo četvrti proizvođač sjemenskog krompira u bivšoj Jugoslaviji.
Šta Vi mislite o ovome?