Trebinje je najljepši grad, koji je na specifičan način sačuvao svoje spokojstvo, i nije zapao u sferu da ga ljepota promijeni i time plati svoj danak kao Dubrovnik, koji više nije grad nego načičkani muzej, kaže u razgovoru za TrebinjeLive.info glumica Narodnog pozorišta u Beogradu Ivana Žigon.

ivana zigon

Za nju je, kako nam je priznala, Trebinje grad koji živi do kasno u noć i koji je već godinama vječita inspiracija mnogim umjetnicima zbog bogate istorije, ali i velikog pjesnika i diplomate Jovana Dučića.

"Oduševljena sam platanima, kamenom, jablanovima i rekom. Sve imate u jednom gradu - prelep most i reku Trebišnjicu, brda i Gračanicu. U sebi imate sve", istakla je Žigon, koja je čest gost najjužnijeg grada Republike Srpske.

Kad posjeti Trebinje i Hercegovačku Gračanicu, uvijek se sjeti stihova Desanke Maksimović - "Gračanice, kad bar ne bi bila od kamena, kad bi se mogla na nebesa vazneti", a kad je vidi na brdu Crkvina čini joj se da je taj svojevrsni zavjet naše velike pjesnikinje ispunjen.

U javnosti je poznata kao glumica. Najveći je branitelj srpstva i Kosova i Metohije u tijelu žene, prepoznatljiva po frizuri i drhtavom glasu, najčešće je viđena kao recitator od čijeg se glasa sama kosa na glavi diže. Veliki je prijatelj Rusa i poznati branilac mostova.

Prepoznatljiva je po kazivanju "Prkosne pesme" Dobrice Erića, a zatim i hora "Kosovski božuri". Obradila je i druge teme poput Prvog i Drugog svjetskog rata, a autor je i muzičko-scenskog spektakla "Stojte galije carske" u kome je učestvovalo oko 250 izvođača, u organizaciji Svetigore i Društva srpsko-ruskog prijateljstva, uz blagoslov patrijarha srpskog Irineja i mitropolita Amfilohija.

Postavila je novu vrstu žanra - istorijski mjuzikl u "Stojte galije carske", gdje je mladim naraštajima na jedan moderan način, uz gusle, operu i hip-hop, predstavila putovanje i vaskrsnuće srpske vojske u Prvom svjetskom ratu.

"To mi je predstavljalo jedno veliko zadovoljstvo, jer je i moj otac vremenom preko glume stigao do režije. Uz njega sam naučila dosta tajni ne samo kao glumica, već i kao neko ko postavlja mizanscene na sceni za koje je bio veliki stručnjak, kao i za skraćivanje teksta", priča Ivana.

Na sceni je oživjela istorijske ličnosti - regenta Aleksandra - Tihomir Stanić, ruskog cara - Nikolaj Burljajev, vojvodu Mišića - Miša Janketić, vladiku Nikolaja Velimirovića - Tihomir Arsić, vojvoda Stepu - Lepomir Ivković, majora Gavrilovića - Nebojša Kundačina, dok je Milunku Savić glumila Ivana a ulogu Srbije guslarka Bojana Peković, kojoj je u Ivaninom autoskom djelu "Njegoš nebom osijan" igrala vilu nebesnicu.

Muzičko-scenski spektakl, mjuzikl na temu Drugog svjetskog rata, priredila je i povodom Dana pobjede nad fašizmom u beogradskom Sava centru.

"Kada sam radila Prvi i Drugi svetski rat želela sam da pored toga što ljudi dožive jedan uzbudljiv spektakl, da izađu osveženi tim kolektivnim pamćenjem koji je u nama i koji u našim kostima traje vekovima. Može se dogoditi da postanemo drugačiji, ali kad dođe iskušenje ili krizna situacija mi pokažemo ko smo i kakvi smo", pojasnila je naša poznata umjetnica.

U ova dva autorska projekta, kaže Ivana, pored srpske i neprijateljskih vojski, borile su se dvije kulture - "Na lepom plavom Dunavu" sa "Moravcem".

OTAC I SIN STEVO

ivana zigon

Njen jedanaestogodišnji sin Stefan Stevo Žigon mnogo liči na njenog oca, velikog srpskog i jugoslovenskog glumca Steva Žigona, priznaje Ivana.

Prezime Žigon dobio je po želji njegovog oca, koji je imao dovoljno širine da kaže "pošto veliki glumac Stevo Žigon nije imao muških unuka, da se to prezime ne bi zaustavilo, naše dete ako bude muško, neka se preziva Žigon".

Srećna je, kaže, što je majka svog Stefana Steve, ali i što je majka, barem je tako zovu, djeci sa Kosova i Metohije, koji su sada predivni ljudi, studenti koji završavaju fakultete.

"Ostajemo zanavek mladi božuri i počeo je sa njima sada neki drugi uzdah. Bio je period kad smo puno nastupali, pa zatišje, pa nas ponovo traže. To je neki drugi uzdah kosovskih božura - kako kažu Rusi", ističe Ivana u razgovoru za TrebinjeLive.info.

U MENI SU SE SPOJILI JELENA I STEVO

U Ivani su se spojili njena majka Jelena i otac Stevo, i kroz gene i kroz znanje koje su prenijeli na nju.

Majka joj je dala ljubav prema istoriji i poeziji.

Njenu majku Jelenu zovu i pjesnička majka, jer nema pjesnika čiju poeziju nije kazivala pred publikom.

"Ona tu poeziju zna napamet i izađe kao majka Jugovića i gdje god putujemo zajedno to zvuči potresno. Ona ima tu zrelost i snagu da u tim godinama sa lakoćom barata ne samo poezijom, već i scenskim izrazom", kaže Ivana.

ivana zigon