Institucije PRAVOSUĐA BiH nastavljaju sa DISKRIMINACIJOM srpskih žrtava

Izvor: SRNA Foto: Ilustracija
TREBINJELIVE 31. 10. 2016. - 9:50h

Institucije pravosuđa na nivou BiH nastavljaju sa diskriminacijom srpskih žrtava ratnih zločina i nakon više od 10 godina od kada je Sud BiH počeo da procesuira predmete ratnog zločina, navodi se u 16. izvještaju Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN.

Pravosudje bih

Postoje indikacije da se ovaj dugogodišnji obrazac pristrasnosti pogoršava.

Diskriminacija srpskih žrtava uskraćuje Srbima ravnopravnost pred zakonom, na koju imaju pravo prema protokolu Evropske konvencije o ljudskim pravima, što usporava pomirenje.

Ova diskriminacija moguća je, jer Tužilaštvo BiH kontroliše sve istrage, bez obzira da li se vode na nižem nivou ili na nivou BiH, te zadržava osjetljive predmete prema vlastitoj procjeni.

Na ovaj način, omogućeno je da pojedini predmeti za ratne zločine koje su počinili pripadnici bošnjačkog naroda ne dođu do suda.

Međutim, statistički podaci pokazuju da se diskriminacija Srba, u stvari, pogoršava.

Na primjer od početka 2016. godine oko 22 odsto novih optužnica odnosi se na zločine koji su počinjeni, makar djelimično, nad Srbima.

Poređenja radi više od 75 odsto optužnica u ovom periodu odnosi se na djela počinjena, barem djelimično, protiv Bošnjaka.

„Ovi podaci su još drastičniji kada se radi o srpskim žrtvama nego podaci o optužnicama za period prije 2016. godine, kada su optužnice za zločine nad Srbima podignute u 24 odsto, a za zločine nad Bošnjacima u oko 68 odsto slučajeva. Od ukupnog broja pravosnažno izrečenih kazni zatvora od Suda BiH, svega 10 odsto je izrečeno za zločine nad Srbima, a više od 84 odsto za zločine koji su izvršeni, makar djelimično, nad Bošnjacima“, ističe se u izvještaju.

Podsjeća se da se u izvještaju OEBS-a iz juna ove godine o procesuiranju ratnih zločina u BiH naglašava dugogodišnja zabrinutost Republike Srpske zbog netransparentnosti, političke prirode i pristrasnosti Tužilaštva BiH, kao i konstantno odsustvo transparentnosti u pravosuđu BiH.

„OEBS-ov izvještaj pokazao je da glavni tužilac BiH štiti osumnjičena lica iz reda Bošnjaka, a naročito političke saveznike iz SDA od gonjenja za ratne zločine. U izvještaju se jasno kaže da tužioci nemaju nikakvu nezavisnost i da glavni tužilac upotpunosti kontroliše tužilačke odluke“, navodi se u izvještaju.

Vlada Republike Srpske nastavlja da se zalaže za reformu pravosuđa BiH u okviru strukturalnog dijaloga o pravosuđu, koji je otvoren 2011. godine.

Međutim, napredak je zaustavljen zato što se članovi SDA i drugi bošnjački funkcioneri žestoko protive neophodnim reformama.

Međutim, od potpisivanja protokola, kojim je utvrđen okvir određenih, prijeko potrebnih reformi u pravosuđu, do danas, bošnjački lideri rade na tome da spriječe dalji napredak.

Kao odgovor na protokol, Sud BiH, pod vođstvom Bošnjaka, pokušao je da dogovorene reforme skrene sa kolosijeka.

Ključan element reformi predviđenih protokolom jeste ukidanje proizvoljnog proširenja sopstvene nadležnosti Suda BiH, za koje su eksperti i zvaničnici EU jasno i u nekoliko navrata rekli da je suprotno standardima EU.

„Uprkos saglasnosti ministara pravde BiH, Federacije BiH, Republike Srpske i predsjedavajućeg Pravosudne komisije Distrikta Brčko, kao i EU, da praksa proširivanja nadležnosti Suda BiH mora biti reformisana, tome se protive bošnjački zvaničnici. Govoreći o ovoj reformi, predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso, iz reda Bošnjaka, rekla je da se to ne smije dozvoliti. Ona i ostali učesnici iz institucija BiH i dalje osuđuju reformska nastojanja“, navodi se u izvještaju.

Ustavni sud BiH, u sadašnjem sastavu, nespojiv je sa članstvom BiH u EU, suverenitetom i demokratijom.

Prisustvo stranih sudija u sudu trebalo je, prema Ustavu BiH, da bude tek privremena mjera, a njihovo dalje prisustvo suprotno je suverenitetu BiH, demokratiji i podriva legitimitet suda.

Deficit legitimiteta Ustavnog suda BiH pogoršava njegova politička priroda, uključujući i savezništvo trojice stranih sudija i dvojice sudija Bošnjaka, koji često nadglasavaju većinu državljana BiH u Sudu.

Savez stranih i bošnjačkih sudija rezultovao je velikim brojem najlošije obrazloženih odluka Ustavnog suda, koje su usvojene bez obzira na prigovore četiri sudije iz reda Hrvata i Srba.

Legitimitet Ustavnog suda, takođe, podriva odsustvo nezavisnosti stranih sudija od visokog predstavnika u BiH.

Možda je, najjasniji primjer prodornog uplitanja visokog predstavnika u rad Ustavnog suda odluka da ova institucija ne smije ni na koji način osporiti nijednu njegovu odluku.

U izvještaju se napominje da je Ustavni sud BiH u svom postupanju po apelacijama očigledno politički motivisan, a prioritet imaju predmeti po apelacijama bošnjačkih političara usmjereni protiv Republike Srpske.

Jedan od primjera jeste i da se Ustavni sud BiH, na zahtjev predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, od 24. avgusta koja se odnosila na održavanje republičkog referenduma u Republici Srpskoj, žurno sastao, te već 17. septembra razmotrio njegove zahtjeve i donio privremenu mjeru.

Nijedna druga suverena zemlja u svijetu nema mjesta u svom ustavnom sudu rezervisana za strane sudije, a kamoli sudije koje je imenovao strani sudija pojedinac – predsjednik Evropskog suda za ljudska prava i to bez uslova pristanka date zemlje.

Sve srpske i hrvatske političke stranke u BiH ujedinjene su u podršci tome da strane sudije Ustavnog suda BiH budu zamijenjene državljanima BiH.

U izvještaju UN se navodi da BiH ne može postati član EU sve dok njene institucije pravosuđa ne budu reformisane i dok se ne zaustavi zloupotreba njihovih ovlašćenja u političkesvrhe.

Glavni tužilac BiH sprovodi istrage i procesuira različita krivična djela prema određenom šablonu i to u političke svrhe.

Najnoviji primjer jeste usmjerenost glavnog tužioca Gorana Salihovića na predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika kog želi da krivično goni zbog održavanja referenduma o Danu Republike.

„Ovo je flagrantan primjer selektivne primjene krivičnog prava u političke ciljeve sa namjerom da se predsjednik kazni za referendum i osujeti na izborima 2. oktobra. Do izbora je, u tom trenutku, bilo ostalo nešto manje od nedjelju dana. Uz to, poziv predsjedniku Dodiku je nezakonit i sa procesnog i sa materijalnog stanovišta“, navodi se u izvještaju u kome se podsjeća da je disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog savjeta suspendovala Salihovića do okončanja disciplinskog postupka.

Novi direktor Sipe krenuo je u niz provokativnih oružanih upada u policijske stanice i poslovne ustanove u Republici Srpskoj u koordinaciji sa Sudom BiH i Tužilaštvom BiH.

Sipa i dalje izaziva ozbiljnu zabrinutost zbog nepoštovanja vladavine prava. Pored diskriminacije srpskih žrtava ratnih zločina, institucije pravosuđa BiH sprovode nacionalnu diskriminaciju prilikom zapošljavanja.

Na primjer na devet viših rukovodećih pozicija u Sudu BiH, nema nijednog Srbina.

Jedini Hrvat na višoj rukovodećoj poziciji već godinama je izložen uznemiravanju.

Da bi se kvalifikovala za članstvo u EU, BiH mora postati zemlja koja može da upravlja sama sobom, čiji se suverenitet u potpunosti poštuje.

„Ovo neće biti moguće sve dok visoki predstavnik bude prisutan u BiH i dok bude prisvajaoovlašćenje da putem odluka donosi zakone, mijenja ustave i kažnjava kako mu se prohtije, uz potpuno prenebregavanje dejtonskog ustavnog sistema. Ako BiH želi da postane državasa punim suverenitetom i članica EU, prisustvo visokog predstavnika u BiH mora biti okončano“, napominje se u izvještaju.

U izvještaju se navodi i da Savjet bezbjednosti treba da prestane sa primjenom mjera iz Poglavlja sedam Povelje UN.

Dalje djelovanje po osnovu Poglavlja sedam neopravdano diskredituje BiH i šteti napredovanju BiH ka članstvu u EU.

TAGOVI:

Komentari

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne i stavove internet portala TrebinjeLive.info. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal TrebinjeLive.info zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja.