Porodice žrtava komunističkog terora sa područja istočne Hercegovine danas su protestovale u gradskom parku u Trebinju zbog nedavnog postavljanja spomen-bista narodnim herojima Narodnooslobodilačkog rata /NOR/ Savi Kovačeviću i Dragici Pravici, te najave postavljanja biste Vladu Šegrtu.

protest-komunisticki-teror-trebinje-2-min

Osnovni zahtjev organizatora, kojima su se pridružili i predstavnici pojedinih boračkih organizacija, jeste da ne bude postavljena bista Šegrtu, te da se postojeće uklone.

Na mirnom skupu je istaknuto da je za nekoliko mjeseci "krvavog crvenog terora", od decembra 1941. do aprila 1942. godine u Crnoj Gori i Hercegovini ubijeno oko 2.500 najboljih ljudi.

Radenko Todorović, potomak stradalnika u gatačkom selu Dobrelji, podsjetio je da su u njegovom selu na veliku subotu uoči Vaskrsa 1942. godine partizani pobili 39 mještana - nedužnih domaćina, žena, djece i staraca, među njima i solunskih dobrovoljaca.

"Sedam mladića je bilo mlađih od 20 godina, četiri sina jedinca, znači četiri su se doma razorila, četiri svijeće ugasile. Najmlađa žrtva tog jutra bio je Obren Špirov Nikolić, dijete od 11 godina. Jedna mlada partizanka, nakon što ga je dobro izudarala, natjerala ga je da sa njegovim mršavim ručicama sam sebi grob kopa", rekao je Todorović.

On je istakao da zaštitu nisu imali ni invalidi, ni bolesnici, a "Šegrt se hvalio da je ubio 3.000 četnika".

Todorović, koji je po zanimanju advokat, kaže da je 1990. godine zagovarao da se Šegrt izvede na sud i da odgovara za ratni zločin nad civilnim stanovništvom.

"Dok mi, Srbi ne izvagamo našu istoriju i ne budemo odvojili bitno od nebitnog, nikada nećemo naprijed", rekao je Todorović.

On je podsjetio da je za samo prva četiri dana aprila 1942. godine vojska Vlada Šegrta i on lično u gatačkim selima, osim u Dobreljima, ubila i osam ljudi u Jaseniku, u Vrbi 32, u Braićevićima 12, na Dražljevu 17, te od 1. do 5. aprila 1942. godine u Kifinom selu u Nevesinju 12 mladića.

U ime organizatora obratio se Milan Nikčević, profesor istorije iz Gacka koji je rekao da Hercegovina neće i ne smije da dozvoli u Trebinju postavljanje biste Šegrta, kao i da treba ukloniti nedavno postavljene biste "osvjedočenih ubica srpskog naroda" na neko drugo mjesto koje neće "bosti oči".

"Istorija i srpski narod su tim takozvanim narodnim herojima okrenuli leđa, a sada neki povampireni hoće da ih opet vrate, ali to nećemo dozvoliti", rekao je Nikčević.

On je dodao da je ideologija, protiv koje se danas i bune, naučila srpski narod rušenju spomenika, naglašavajući da oni to neće činiti, već su samo crvenu farbu posuli po bisti Save Kovačevića ukazujući da "krv koju su ostavili za sobom još nije saprana".

Predsjednik Opštinske boračke organizacije Gacko Slobodan Ilić je rekao da borci imaju dužnost i obavezu da danas reaguju jer su poslije 70 godina zakopali ratne sjekire i napravili bratsko pomirenje. "Apsurd je u 21. vijeku kopati po zacijeljenim srpskim ranama. Borci odbrambeno-otadžbinskog rata su jedinstvom kao melemom zaliječili rane iz prošlosti, a sada neko tu ranu otvara", kaže Ilić.

Predsjednik gradske organizacije SUBNOR-a Slavko Šanjević je u telefonskom razgovoru Srni rekao da mu je nejasno zašto se "neke stvari talasaju" nakon 70 godina, ističući da su biste ranije postavljene, ali da su bile ukradene, pa su sada samo obnovljene.

On je rekao da će o postavljanju biste Vlada Šegrta razgovarati nadležne institucije i organizacije.

Spomen-biste narodnim herojima Narodnooslobodilačkog rata postavljene su 4. oktobra kada je obilježen dan oslobođenja Trebinja u Drugom svjetskom ratu.