Na dan boravka predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika u Moskvi, gdje će sastati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i tri dana uoči održavanja referenduma o Danu Reublike, svjetski mediji pišu o interesima Rusije u BiH, kao i da zvanična Moskva jedina podržava izjašnjavanje građana Republike Srpske u nedjelju, 25. septembra.

referendum

Rojters navodi da će se taj "autonomni srpski entitet u BiH" u nedjelju suprotstaviti najvišim pravosudnim institucijama u BiH tako što će održati referendum, na kojem će se izjasniti o tome da 9. januar ostane nacionalni praznik, alii da će to na neki način biti i utiranje puta separatističkim namjerama koje u Republici Srpskoj postoje od 1990.

Podsjeća se da je Ustavni sud u Sarajevu u dva navrata odlučio da zabrani održavanje referenduma o Danu Republike zato što se taj datum poklapa sa pravoslavnim hrišćanim praznikom, te se, kako navodi britanska agencija, na taj način diskriminišu Bošnjaci i Hrvati, koji žive u tom entitetu BiH.

Podsjeća se da je 9. januar dan kada su 1992. bosanski Srbi, nakon raspada bivše SFRJ proglasili svoju Reubliku.

Rojters tvrdi da mnogi vjeruju da organizovanjem referenduma i neodustajanjem od njegovog održavanja Dodik zapravo prkosi s ciljem da ukaže na slabosti zajedničkih državnih institucija u Sarajevu, kao i da će se na taj način pripremiti teren za glasanje o secesiji.

"Sjedinjene Države, koje su 1995. posredovale u pregovaranju o uspostavljanju Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i srpski premijer Aleksandar Vučić upozorili su tim povodom na rizik od obnavljanja nestabilnosti u regionu Balkana. Održavanju referenduma se protivi i Evropska unija, a jedini koji ga podržava je ruski predsjednik Putin, inače, tradicionalni saveznik bosanskih Srba", piše britanska agencija.

Rojters napominje da je Putin tri dana uoči referenduma pozvao Dodika u Moskvu na konsultacije.

Ambasada SAD u Sarajevu upozorila je da je održavanje referenduma u suprotnosti sa sudskim odlukama i predstavlja, kako se navodi, prijetnju vladavini prava, a time i opasnost po stabilnost, sigurnost i prosperitet Bosne.

I ambasadori članovi Savjeta za implementaciju mira u BiH (PIC), sa izuzetkom ambasadora Rusije, pozvali su Srpsku da otkaže referendum, ne precizirajući pritom posljedice.

Evropska unija smatra da je etička izbalansiranost u BiH od suštinskog značaja za mir u rgionu i preduslov za njeno konačno članstvo u EU.

Njemački Dojče vele se takođe danas bavi situacijom u BiH, uz napomenu da su odnosi i Rusije i Bosne i Hercegovine do sada bili bez problema u političkom i ekonomskom smislu.

"Mnogi će međutim reći da je to proizvod dobrih odnosa zvanične Moskve s Republikom Srpskom, na šta se pozivaju vlasti u tom entitetu", piše portal DW.

Rusija se, ističe se, nije priključila ostalim zemljama unutar Savjeta za implementaciju mira kada je riječ o osudi referenduma. Mnogi vjeruju da je današnja posjeta Dodika Rusiji upravo na tragu referenduma u Republici Srpskoj, te da je taj sastanak ranije dogovoren.

Mnogi analitičari i dalje vjeruju da će upravo Dodikova posjeta Rusiji biti u vezi s tim pitanjem. Nesporno je, smatraju, da Rusija ima geopolitičke ciljeve na Balkanu, ali je pitanje da li će ti interesi biti iznad dobrih odnosa s Republikom Srpskom.

„U današnje vrijeme nema nebitnih političkih partnera, pa to možemo reći i za BiH. Rusija ima interes prema BiH jer je ona geopolitički zanimljivo čvorište. Zanimljivo je SAD, Evropi, pa zašto ne bi bila i Rusiji. Gledajući etno-nacionalno, moglo bi se reći da je ruska politika prema BiH mnogo više fokusirana na Republiku Srpsku. Međutim, imajući u vidu odnose u BiH i njenu strukturu i međunarodne standarde, i zvanična Moskva bi morala da ima u vidu tu činjenicu i da svoju politiku razvija prema BiH“, kaže za DW novinar i analitičar Zekerijah Smajić.

U politici nema prijatelja, podsjeća profesor na Filozofskom fakultetu u Banjaluci Miodrag Živanović.

Odnosi između BiH i Rusije, odnosno Rusije i Republike Srpske, prvenstveno su stvar interesa, kaže Živanović.

„Mi smo toliko mali, jadni i nikakvi, da nemamo šta da tražimo s tim velikim silama. Rijetko ćemo mi biti nekom interesantni. Mi proganjamo njih, a ne oni nas. Jednostavno, ja mislim da nismo u fokusu interesovanja. Ne samo mi, već kompletan Balkan“, naveo je on za DW.

A da interesovanje ipak postoji vidi se u ruskom kapitalu u BiH.

Tu je prvenstveno naftni sektor u Brodu, gdje su Rusi došli još 2007. kupovinom naftnog sektora u tom entitetu. S druge strane, ne treba odbaciti ni prisustvo ruskog giganta Gasproma, kao i mrežu banaka u cijeloj BiH.

„Faktičko stanje zapravo pokazuje da Moskva vodi poželjnu politiku prema BiH. Ako pogledate naftni sektor, vidjećete da je koncentracija pumpi Gasproma najveća u i oko Sarajeva, a ne u Banjaluci. Isto tako, ako se pogleda bankarski sektor, vidjećete da je centrala ruske banke za područje BiH u centru Sarajeva, a ne u Banjaluci, itd. U toj analizi može da se zaključi kako su prenaglašene intencije i tvrdnje da je Moskva usmjerena samo prema Banjaluci. Naravno, to je rezultat posjeta Dodika Moskvi, dok s druge strane predstavnici države na neki način ignorišu Moskvu, što je nedopustivo“, kaže Smajić.

U Bosni i Hercegovini trenutno borave i ruski inspektori koji kontrolišu kvalitet mesa i mliječnih proizvoda, nakon što su nekoliko sedmica ranije utvrdili niz nepravilnosti kada je riječ o voću i povrću: od nepostojanja adekvatnih pečata na certifikatima, pa do nekvalitetnih laboratorija za otkrivanje štetnih organizama za voće i povrće.

Da li će slično biti i u slučaju mesa i mlijeka, znaće se za nekoliko dana s obzirom na to da veterinari iz Rusije provjeravaju da li roba životinjskog porijekla iz BiH zaslužuje da se nađe na njihovom tržištu.

"Zbog svega toga, dio javnosti smatra da će upravo ta situacija, u kojoj je ugrožen izvoz poljoprivrednih proizvoda iz BiH u Rusiju, biti jedna od glavnih tema sastanka Dodika i Putina", piše DW.